Član 1 Predmet
Ovom uredbom bliže se uređuju uslovi i kriterijumi usklađenosti državne pomoći radi otklanjanja ozbiljnog poremećaja u privredi prouzrokovanog epidemijom zarazne bolesti COVID-19 (državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu).
Uredba · Zaštita konkurencije i kontrola državne pomoći
12 članova. Prečišćen tekst, objavljen u: 54/2020, 126/2020, 17/2021, 132/2021.
Donet na osnovu: Zakon o kontroli državne pomoći, Zakon o Vladi.
Ovom uredbom bliže se uređuju uslovi i kriterijumi usklađenosti državne pomoći radi otklanjanja ozbiljnog poremećaja u privredi prouzrokovanog epidemijom zarazne bolesti COVID-19 (državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu).
(1) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu je uvek usklađena državna pomoć ako su ispunjeni kriterijumi iz čl. 3 - 8a ove uredbe.
(2) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu se može dodeliti putem sledećih instrumenata:
(3) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu može se dodeliti učesnicima na tržištu koji nisu bili u teškoćama u smislu člana 6. Uredbe o uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći za sanaciju i restrukturiranje učesnika na tržištu u teškoćama („Službeni glasnik RSˮ, broj 62/21) na dan 31. decembra 2019. godine.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana, državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu može se dodeliti mikro, malim i srednjim preduzećima koja su bila u teškoćama na dan 31. decembra 2019. godine, ako nisu primili državnu pomoć za sanaciju i restrukturiranje odnosno nisu u stečajnom postupku.
(5) Predujam, kredite, garancije i druge instrumente državne pomoći (osim subvencija) koji se dodeljuju u skladu sa čl. 3, 4. i 8a ove uredbe moguće je restrukturirati pod uslovom da:
(6) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu dodeljena u obliku predujma, kredita, garancija i drugog instrumenta državne pomoći (osim subvencija) može da se konvertuje u bilo koji drugi instrument državne pomoći u skladu sa ovom uredbom, pod uslovom da se konverzija izvrši najkasnije do 30. juna 2023. godine.
(1) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu u obliku subvencije, povoljnijih uslova plaćanja (npr. subvencionisane kamatne stope na kredite ili garancije države ili svakog pravnog lica koje raspolaže i/ili upravlja javnim sredstvima date po uslovima povoljnijim od tržišnih), otpisa duga, poreskih i carinskih olakšica ili drugog instrumenta dodeljuje se u obliku šeme pri čemu:
(2) Pomoć na osnovu šeme iz stava 1. ovog člana se dodeljuje najkasnije do 30. juna 2022. godine, osim za pomoć u obliku poreskih olakšica koja se dodeljuje do trenutka isteka roka za podnošenje poreske prijave za 2022. godinu.
(3) Državna pomoć iz stava 1. ovog člana, izuzev u obliku subvencija, dodeljena i vraćena pre dodele nove državne pomoći iz stava 1. ovog člana, osim u obliku subvencija, ne uzima se u obzir pri utvrđivanju da li je iznos iz stava 1. tačka 1) ovog člana prekoračen.
(4) Državna pomoć iz stava 1. ovog člana dodeljena u jednom obliku (instrumentu) može da se konvertuje u drugi instrument, pod uslovom da se konverzija izvrši najkasnije do 30. juna 2023. godine.
(1) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu u obliku subvencionisanih kamatnih stopa za kredite dodeljuje se pojedinačnom učesniku na tržištu ako su kamatne stope:
(2) Vrsta korisnika
(3) Marža kreditnog rizika za kredite sa rokom dospeća godinu dana
(4) Marža kreditnog rizika za kredite sa rokom dospeća 2–3 godine
(5) Marža kreditnog rizika za kredite sa rokom dospeća 4–6 godina
(6) Preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća
(7) 25 baznih poena
(8) 50 baznih poena
(9) 100 baznih poena
(10) Veliki privredni subjekti
(11) 50 baznih poena
(12) 100 baznih poena
(13) 200 baznih poena
(1) dvostruke godišnje rashode za plate korisnika državne pomoći (uključujući doprinose za socijalno osiguranje i trošak osoblja zaposlenog na lokaciji učesnika na tržištu, ali formalno na platnoj listi podugovarača ili drugog poslodavaca) za 2019. godinu ili za poslednju dostupnu godinu (ako je učesnik na tržištu osnovan od 1. januara 2019. godine maksimalni iznos kredita ne sme biti veći od procenjenih godišnjih rashoda za plate za prve dve godine poslovanja) ili
(2) 25% ukupnog prometa korisnika ostvarenog u 2019. godini.
(16) Iznos glavnice može biti veći od iznosa iz stava 1. tačka 2) ovog člana za kredite sa dospećem do 30. juna 2022. godine uz odgovarajuće obrazloženje korisnika i pod uslovom da je zadržana proporcionalnost.
(17) Brisan je raniji stav 3. (vidi član 2. Uredbe - 17/2021-5)
(18) Ugovor o kreditu ili drugi pravni osnov za dodelu državne pomoći mora biti potpisan najkasnije do 30. juna 2022. godine i ograničen na maksimalno šest godina.
(19) Minimalna godišnja kamatna stopa iz stava 1. tačka 1) ovog člana treba da iznosi najmanje deset baznih poena.
(20) Ako se nad korisnikom sprovodi stečajni postupak, dužnički instrumenti, podređeni redovnim poveriocima sa pravom prvenstva, mogu se odobriti po sniženim kamatnim stopama ako:
(1) dve trećine godišnjih rashoda za plate korisnika u slučaju velikih privrednih subjekata, odnosno godišnje rashode za plate korisnika u slučaju preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća za 2019. godinu ili za poslednju dostupnu godinu (ako je učesnik na tržištu osnovan od 1. januara 2020. godine, maksimalni iznos kredita ne sme biti veći od procenjenih godišnjih rashoda za plate za prve dve godine poslovanja) i
(2) 8,4% ukupnog prometa korisnika ostvarenog u 2019. godini u slučaju velikih privrednih subjekata, odnosno 12,5% u slučaju preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća.
(1) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu može se dodeliti u obliku garancija za kredite (zajmove) učesnicima na tržištu pod povoljnijim uslovima od tržišnih u iznosu višem od nominalnog iznosa iz člana 3. stav 1. tačka 1) ove uredbe ako:
(2) Vrsta korisnika
(3) Za prvu godinu
(4) Od druge do treće godine
(5) Od četvrte do šeste
(6) Preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća
(7) 25 baznih poena
(8) 50 baznih poena
(9) 100 baznih poena
(10) Veliki privredni subjekti
(11) 50 baznih poena
(12) 100 baznih poena
(13) 200 baznih poena
(1) dvostruke godišnje rashode za plate korisnika državne pomoći (uključujući doprinose za socijalno osiguranje i trošak osoblja zaposlenog na lokaciji učesnika na tržištu ali formalno na platnoj listi podugovarača ili drugog poslodavaca) za 2019. godinu ili za poslednju dostupnu godinu (ako je učesnik na tržištu osnovan od 1. januara 2020. godine maksimalni iznos kredita ne sme biti veći od procenjenih godišnjih rashoda za plate za prve dve godine poslovanja); ili
(2) 25% ukupnog prometa korisnika ostvarenog u 2019. godini; ili
(3) veći iznos od iznosa predviđenog u podtač. (1) i (2) ove tačke;
(1) 90% glavnice kredita ako gubitke srazmerno i pod istim uslovima snosi kreditna institucija i država ili
(2) 35% glavnice kredita ako se gubici najpre pripisuju državi i tek posle kreditnoj instituciji (tj. garancija za prvi gubitak).
(19) Iznos kredita iz stava 1. tačka 3) ovog člana može se povećati da pokrije potrebe za likvidnošću od trenutka dodele u sledećih 18 meseci za mala i srednja preduzeća i u sledećih 12 meseci za velike privredne subjekte, uz odgovarajuće obrazloženje i na osnovu izjave korisnika o njegovim potrebama za likvidnošću (plan likvidnosti može uključivati i obrtni kapital i troškove ulaganja).
(20) Brisan je raniji stav 3. (vidi član 3. Uredbe - 17/2021-5)
(21) Iznos glavnice može biti veći od iznosa iz stava 1. tačka 3) ovog člana za kredite sa dospećem do 30. juna 2022. godine uz odgovarajuće obrazloženje korisnika i pod uslovom da je zadržana proporcionalnost.
(22) Ukoliko se iznos kredita iz stava 1. tačka 4) ovog člana vremenom smanjuje (npr. zato što je počela otplata kredita) zajamčeni iznos proporcionalno se smanjuje.
(23) Garancije obuhvataju i garancije za faktoring i obrnuti faktoring, pri čemu se garancija za obrnuti faktoring daje samo ako su proizvodi i usluge isporučeni kupcu.
(24) Ako se nad korisnikom sprovodi stečajni postupak, garancije za novoizdate dužničke instrumente, podređeni redovnim poveriocima sa pravom prvenstva, mogu se odobriti ako:
(1) dve trećine godišnjih rashoda za plate korisnika u slučaju velikih privrednih subjekata, odnosno godišnje rashode za plate korisnika u slučaju preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća za 2019. godinu ili za poslednju dostupnu godinu (ako je učesnik na tržištu osnovan od 1. januara 2020. godine maksimalni iznos kredita ne sme biti veći od procenjenih godišnjih rashoda za plate za prve dve godine poslovanja) i
(2) 8,4% ukupnog prometa korisnika ostvarenog u 2019. godini u slučaju velikih privrednih subjekata, odnosno 12,5% u slučaju preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća.
(1) Mera pomoći u obliku subvencija za plate zaposlenih ne predstavlja državnu pomoć ako se primenjuje na celokupnu privredu odnosno sve učesnike na tržištu bez izuzetka.
(2) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu u obliku subvencija za plate zaposlenih može se dodeliti ako su ispunjeni sledeći uslovi:
(3) Davalac može, posebno u korist nižih kategorija plata, obračunati intenzitet pomoći i drugačijom metodom od načina iz stava 2. tačka 4) ovog člana, pod uslovom da je zadržana proporcionalnost pomoći (npr. obračun na osnovu nacionalne prosečne plate ili minimalne plate).
(4) Subvencija za plate može se kombinovati sa drugim opšte dostupnim ili selektivnim merama pomoći zapošljavanju ako kombinovana pomoć ne dovodi do prekomerne nadoknade troškova za plate zaposlenih.
(5) Subvencije za plate mogu se dodatno kombinovati sa odlaganjem plaćanja poreza i odlaganjem plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, ako kombinovana pomoć ne dovodi do prekomerne nadoknade troškova za plate zaposlenih.
(6) Pomoć iz stava 2. ovog člana dodeljuje se za zaposlene koji bi, da nema pomoći, bili otpušteni zbog prekida ili smanjenja poslovnih aktivnosti izazvane epidemijom zarazne bolesti COVID-19 i preduzetnike na čiju poslovnu aktivnost je negativno uticala epidemija zarazne bolesti COVID-19, pod uslovom da je lice čija se plata subvencioniše u stalnom radnom odnosu tokom celog perioda subvencionisanja, a preduzetnik održava odgovarajuću poslovnu aktivnost tokom celog perioda subvencionisanja.
(1) Mera pomoći u obliku odlaganja plaćanja poreza i/ili doprinosa za socijalno osiguranje ne predstavlja državnu pomoć ako se primenjuje na celokupnu privredu odnosno sve učesnike na tržištu bez izuzetka.
(2) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu u obliku odlaganja plaćanja poreza i/ili doprinosa za socijalno osiguranje odnosi se na plaćanje u ratama odloženih dospelih poreskih obaveza, odobravanje odlaganja bez obračuna kamata, obustavu naplate poreskog duga, omogućavanje bržeg povraćaja poreza ili na drugi način.
(3) Državna pomoć iz stava 2. ovog člana može se dodeliti ako su ispunjeni sledeći uslovi:
(1) Državne garancije za kratkoročno osiguranje izvoznih kredita od tržišnih rizika su zabranjene, a dozvoljene su samo za osiguranje izvoznih kredita od netržišnih rizika i dodeljuju se u skladu sa propisom kojim se uređuju uslovi i kriterijumi usklađenosti državne pomoći koja se dodeljuje u obliku kratkoročnog osiguranja izvoznih kredita.
(2) Netržišnim rizikom, u smislu ove uredbe, smatra se epidemija zarazne bolesti COVID-19.
(3) Svi komercijalni i politički rizici povezani sa izvozom u države članice Evropske unije, Evroazijske ekonomske unije, Sjedinjene Američke Države, Australiju, Kanadu, Japan, Novi Zeland, Švajcarsku, Norvešku, Island i Ujedinjeno kraljevstvo smatraju se netržišnim rizikom do 31. marta 2022. godine.
(1) Davalac može nadoknaditi deo fiksnih troškova poslovanja učesnicima na tržištu koji su usled epidemije zarazne bolesti COVID-19 smanjili ili obustavili svoje poslovne aktivnosti.
(2) Fiksni troškovi u smislu ove uredbe su troškovi koji nisu pokriveni iz dobiti ili iz drugog izvora (npr. iz osiguranja, drugim merama državne pomoći radi saniranja posledica epidemije zarazne bolesti COVID-19 i dr.).
(3) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu radi nadoknade dela fiksnih troškova je usklađena ako su ispunjeni sledeći uslovi:
(4) Državna pomoć iz ovog člana može se dodeliti i na osnovu očekivanog gubitka (buduće okolnosti), pri čemu se konačni iznos pomoći određuje nakon sprovedenih aktivnosti u predmetnom periodu zasnovanom na izveštaju revizora.
(5) Državna pomoć zasnovana na očekivanom gubitku koja prelazi objektivan iznos zasnovan na sprovedenim aktivnostima smatra se prekomernom državnom pomoći.
(6) Korisnik državne pomoći dužan je da vrati iznos koji prelazi stvarni, objektivni iznos zasnovan na sprovedenim aktivnostima.
(7) Ako korisnik ne vrati iznos prekomerne državne pomoći, davalac je dužan da izvrši povraćaj pomoći u iznosu koji prelazi stvaran, objektivan iznos zasnovan na sprovedenim aktivnostima.
(8) Državna pomoć iz ovog člana dodeljena i vraćena (osim u obliku subvencija) pre dodele nove državne pomoći iz ovog člana (osim u obliku subvencija), ne uzima se u obzir pri utvrđivanju da li je iznos iz stava 3. tačka 4) ovog člana prekoračen.
(1) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu kumulira se međusobno, bez obzira na instrumente dodele pomoći i te pomoći se mogu dodeliti nezavisno jedna od druge.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, pomoć koja se dodeljuje u obliku subvencionisanih kamata na kredite i pomoć koja se dodeljuje u obliku garancija za kredite pod povoljnijim uslovima od tržišnih, ne kumuliraju se međusobno, odnosno međusobno se isključuju ako:
(3) Državna pomoć za likvidnost učesnika na tržištu se može kumulirati sa drugim vrstama državne pomoći u skladu sa propisima o kontroli državne pomoći, ukoliko su istovetni opravdani troškovi do maksimalnih propisanih iznosa u zavisnosti od vrste državne pomoći.
(1) Davalac državne pomoći za likvidnost učesnika na tržištu vodi evidenciju o dodeljenoj državnoj pomoći i Komisiji za kontrolu državne pomoći (u daljem tekstu: Komisija) dostavlja izveštaj o državnoj pomoći, koji obavezno sadrži naziv korisnika i iznos sredstava koji mu je dodeljen, najkasnije do 30. juna 2022. godine.
(2) Davalac državne pomoći mora čuvati podatke o korisniku i iznosu pomoći najmanje deset godina i mora Komisiji, na njen zahtev, da dostavi svaki podatak iz evidencije.
(1) Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a važi do 31. decembra 2021. godine.
(2) 05 broj 53-3111/2020
(3) U Beogradu, 10. aprila 2020. godine
(4) Vlada
(5) Predsednik,
(6) Ana Brnabić, s.r.
Sl. glasnik RS 132/2021
Sl. glasnik RS 17/2021
Sl. glasnik RS 126/2020
Sl. glasnik RS 54/2020
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.