Pravilnik o Opštim standardima postignuća za maternji jezik za kraj prvog ciklusa osnovnog obrazovanja i vaspitanja

Prilozi

OPŠTI STANDARDI POSTIGNUĆA ZA MATERNJI JEZIK ZA KRAJ PRVOG CIKLUSA OSNOVNOG OBRAZOVANJA I VASPITANJA

ALBANSKI JEZIK

GJUHA SHQIPE

Kompetenca e përgjithshme lëndore

Nxënësi zbaton dituritë themelore për Gjuhën Shqipe dhe parimet themelore të interpretimit të veprave letrare; zotëron veprimet bazike gjuhësore të dëgjuarit, të folurit, të lexuarit, të shkruarit dhe zotëron dituritë gjuhësore të gjuhës standarde shqipe; krijon tekste të shkruara dhe të folura me përmbajtje, strukturë dhe dedikime të ndryshme; zgjedh tekste letrare nga letërsia kombëtare dhe botërore, të përshtatur me moshën për lexim të pavarur; e don dhe kultivon gjuhën shqipe dhe mbështet nevojën e ruajtjes së dialekteve të gjuhës shqipe; i din dhe shfrytëzon mediat bashkëkohore.

Niveli themelor

Përdor në të folur gjuhën standarde shqipe. Dëgjon bashkëbiseduesin, dhe i njeh rregullat themelore të udhëheqjes së bisedave. Përpilon tekst të shkurtë të shkruar apo të shprehur me gojë me strukturë të thjeshtë. Zotëron me teknikën themelore të lexuarit dhe e kupton atë që e lexon. Përgjigjet në pyetjet e thjeshta lidhur me tekstin e lexuar. Gjen informata nga teksti.

Dallon gjuhën standarde shqipe nga dialektet. Dallon gjuhën e urrejtjes si dukuri negative. Zbaton normën e gjuhës standarde shqipe lidhur me tingujt, format e fjalëve dhe llojet e fjalive. Në formë të drejtë i përdor fjalët nga teksti mësimor, lektyra dhe komunikimi ditor.

Është në gjendje t’i paraqes autorët e veprave nga programi obligativ shkollor. Dallon letërsinë gojore (popullore) nga letërsia e autorëve. Vëren elementet themelore në strukturën e tekstit letrar nga lektyra shkollore obligative. Paraqet përshtypjet e veta për tekstin e lexuar. Njeh dhe dallon llojet themelore të mediave.

Niveli mesatar

Flet gjuhën shqipe standarde. Formëson mendimin e vet dhe e paraqet publikisht. Harton tekst të shkruar apo të shprehur me gojë me strukturë të thjeshtë. Zotëron teknikën e të lexuarit dhe e kupton atë që e lexon. Për qëllime të ndryshme lexon dhe interpreton tekste më të thjeshta letrare dhe joletrare. Paraqet qëndrimin e vet për tekstin që e lexon.

Dallon tingujt, format dhe llojet e fjalëve të gjuhës standarde shqipe dhe di t’i zbatoj rregullat e caktuara gramatikore gjatë të shprehurit me shkrim dhe me gojë. Në mënyrë të drejtë përdor fjalët e gjuhës standarde shqipe në komunikim.

Veprat letrare nga programi shkollor obligativ i vendos në kontekst jetësor. Nxjerr shenime të rëndësishme nga teksti letrar. Analizon tekstin dhe di me e arsyetuar me fakte mendimin dhe qëndrimet e tij lidhur me tekstin. Lexon rrjedhshëm dhe i reciton vargjet. Zgjedh vepra për lexim nga letërsia për fëmijë. Përdor mediat për qëllime të ndryshme (informim, nxënie, argëtim).

Niveli i avansuar

Harton tekst të shkruar apo të shprehur me gojë. Lexon dhe analizon në mënyrë kritike tekstet letrare dhe joletrare. Formëson tekste të shkurta konform me qëllimin e të folurit dhe i zbaton rregullat drejtëshkrimore. Tekstin e organizon në formë grafike. Është në gjendje që për tekstin të shpreh mendimin dhe qëndrimet e tij dhe t’i krahasoj me mendimet e të tjerëve.

Dallon të folurit lokal nga gjuha standarde shqipe. Dallon llojet dhe nënllojet e fjalëve të gjuhës standarde shqipe dhe kohët e foljeve. Analizon fjali sipas formës dhe kuptimit. Përdor gjuhën si një varg të mundësive që i shërbejnë gjatë të shprehurit.

Lexon, interpreton dhe vlerson veprat letrare nga programi shkollor i obliguar dhe zgjedhor si dhe veprat letrare jasht programit shkollor. Në mënyrë të pavarur i vëren problemet në veprën letrare. Paraqet gjykimin e vet për veprën letrare dhe e krahason me përvojën vetiake. Shpreh dashurinë dhe respektin për letërsinë dhe vlerat e kulturës kombëtare si dhe për kulturën e kombeve tjera. Përdor mediat për qëllime të ndryshme dhe krijon përmbajtje mediale. Viziton ngjarje kulturore të përshtatura moshës së tij.

Kompetenca specifike lëndore: Gjuhë

Niveli themelor

Përdor gjuhën standarde shqipe në komunikim; me anë të ndihmës dallon gjuhën standarde nga gjuha popullore (lokale); me anë të ndihmës zbaton rregullat e gjuhës standarde shqipe që ka të bëjë me tingujt dhe format e fjalëve dhee fjalive; drejt i përdor fjalët nga libri dhe lektyra në komunikim të përditshëm; dëgjon bashkëfolësin dhe i njeh rregullat themelore të zhvillimit të bisedës; harton tekst të shkurtë të shkruar apo të shprehur me gojë (me strukturë të thjeshtë); zotëron format themelore të komunikimit të nevojshëm për nevoja të përditshme; zotëron normën drejtëshkrimore në shembuj të thjeshtë.

Niveli i mesëm

Drejtë përdorë gjuhën standarde shqipe në komunikim; dallon gjuhën standarde nga ajo popullore (lokale) në të folur; gjatë të folurit dhe të shkruarit zbaton rregullat e caktuara gramatikore të cilat kanë të bëjnë me tingujt, format dhe llojet e fjalëve dhe fjalive të gjuhës standarde shqipe; zbaton normën drejtëshkrimore; formon mendimin e vet dhe e shfaq publikisht; përpilon tekst të folur dhe të shkruar; zotëron me teknikën e leximit, lexon tekstin me kuptim, nxjerr dhe interpreton të dhëna të rëndësishme nga teksti.

Niveli i avansuar

Zbaton normën e gjuhës standarde shqipe e cila ka të bëjë me tingujt, format e fjalës dhe fjalisë; dallon llojet e nënllojet e fjalëve të gjuhës standarde shqipe dhe kohët e foljeve; analizon fjalitë sipas formës dhe kuptimit; përdor gjuhën si varg i mundësive që i shërbejnë gjatë të shprehurit; përpilon tekst të thjeshtë të folur dhe të shkruar për përjetimin e veprës letrare, si dhe për temat nga jeta e përditshme dhe bota imagjinare; lexon dhe i analizon tekstet letrare dhe joletrare; tekstin e organizon në mënyrë grafike; shpreh mendimin dhe qëndrimin e vet në tekst dhe i krahason me mendimet e të tjerëve; fol qartë dhe bashkëbiseduesin e dëgjon me vëmendje, duke mirëkuptuar e respektuar mendimin e tjetrit.

Kompetenca specifike lëndore – Letërsi

Niveli themelor

Vëren karakteristikat themelore të tregimit, poezisë, fabulës, gjëegjëzës, lojërave teatrale, romanit për fëmijë; përgjigjet në pyetjet lidhur me ngjarjen e përshkruar, personazhin, situatën në tekstin letrar; përgjigjet në pyetjet lidhur me poezinë e lexuar; dallon temën e tekstit letrarë; dallon personazhet kryesore dhe dytësore; bën lexim korrekt të tekstit letrar; dallon tekstin letrarë nga ai joletrarë; zhvillon shprehi të leximit.

Niveli i mesëm

Në mënyrë të pavarur bën pyetjet pas leximit të tregimit e dëgjon përgjigjet e të tjerëve; bën lidhjen e personazheve me vendin e kohën e ngjarjes; përcakton vetitë themelore të personazhit sipas dukjes, sjelljes e të folurit; njeh ritmin dhe rimën, përsëritjen në vargje, strofë e poezi; ritregon përmbajtjen e pjesës së lexuar; paraqet rrjedhën e ngjarjes dhe personazhet e tregimit; nxjerr pjesët e tekstit që i kanë bërë më shumë përshtypje; dallon personazhet pozitive nga teksti dhe vëren veprimet pozitive dhe negative të tyre; rregullisht i paraqet nxënësve tjerë përzgjedhjen e tij për lexim.

Niveli i avansuar

Sqaron veprimet e personazheve dhe ngjarjeve në veprën letrare; rrëfen përmbajtjen e tregimit nga perspektiva e personazhit tjetër; paraqet e sqaron mendimin e vet për veprën letrare; bisedon me nxënësit tjerë lidhur me veçoritë e dalluara dhe vlerat në tekst, vëren vlerat jetësore pozitive; Thekson argumentet me të cilat mbështet mendimin personal; çdo herë lexon nga kënaqësia.

Standardet e përgjithshme të arritshmërisë – standardet arsimore për përfundimin e arsimimit të obliguar për lëndën Gjuhë Shqipe përmbajnë standardet e arritshmërisë për lëmenjtë: Gjuhë, Letësri dhe Kulturë gjuhësore. Në kuadër të çdo lëmi janë përshkruar kërkesat në tri nivele.

Me shprehjet vijuese është përshkruar çka di dhe për çka është aftësuar nxënësi në nivelin themelor në çdo lëmi.

1. Lëmi i GJUHËS

1.GJ.SH. 1.1.1. Me ndihmën e mësuesit bën dallimin në mes të gjuhës standarde dhe gjuhës popullore; don dhe respekton gjuhën e vet dhe respekton gjuhët tjera; gjuhën e urrejtjes e përjeton si dukuri negative.

1.GJ.SH. 1.1.2. Drejt i shqipton tingujt; vëren zanoret dhe bashkëtingëlloret në fjalë; dallon shqiptimin e rregullt nga shqiptimi i parregullt i tingullit; përdor normën letrare lidhur me alternacionet e tingujve; përcakton vendin e akcentit në fjali në shembuj më të thjesht.

1.GJ.SH. 1.1.3. Njeh llojet e fjalëve në fjali të thjeshta (emrat. përemrat, mbiemrat, numrat dhe foljet).

1.GJ.SH. 1.1.4. Njeh fjalët e ndryshueshme dhe të pandryshueshme dhe i emëron (tregon) llojet e fjalëve; njeh kategoritë gramatikore të fjalëve të ndryshueshme dhe kohët e foljeve (e kaluara, e tashmja dhe e ardhmja).

1.GJ.SH. 1.1.5. Dallon njësitë sintaksore (fjala, fjalia, teksti); emëron llojet e fjalive sipas funksionit komunikativ.

1.GJ.SH. 1.1.6. Di kuptimin e fjalëve, shprehjeve të rëndomta të cilat i hasë në tekstet shkollore dhe në komunikimin ditor dhe i përdor në mënyrë të drejtë; i njeh dukuritë leksike themelore (njëkuptimësia dhe shumëkuptimësia e fjalëve) dhe raportet leksike (sinonimia, homonimia dhe antonimia).

2. Lëmi i LETËRSISË

1.GJ.SH. 1.2.1. Njeh veprat letrare nga programi shkollor i obliguar; paraqet autorin dhe emërtimin e veprës së tij; mundet me ritregua përmbajtjen themelore të veprës, të paraqes temën themelore dhe motivin kryesor të veprës dhe t’i emëroj personazhet kryesore të saj.

1.GJ.SH. 1.2.2. Dallon llojet dhe format themelore të krijimtarisë letrare edhe atë: letërsinë gojore nga ajo e shkruar (aurotiale); veprën në prozë nga vepra në vargje; bën dallimin në mes të veprave të karakterit lirik, epik dhe dramaturgjik; dallon autorin e veprës letrare dhe naratorit.

1.GJ.SH. 1.2.3. Vëren elementet themelore të strukturës së veprës letrare artistike: tema, motivi, ngjarja, koha dhe vendi i ngjarjes së zhvilluar; rrëfen në vetën e parë dhe në vetën e tretë; përdor përshkrimin, monologun dhe dialogun; vëren rimën dhe dallon vargun e lirë dhe të lidhur.

1.GJ.SH. 1.2.4. Lexon me kuptim tekstin letrar; me ndihmën e mësuesit përgjigjet në pyetjet për tekstin dhe njeh veçoritë e tregimit, vjershës, përrallës, fabulës, gjëegjëzës, pjesës letrare, romanit për fëmijë.

1.GJ.SH. 1.2.5. Gjen idenë dhe porosinë e një teksti letrar të shkurtë nga programi shkollor i obliguar.

1.GJ.SH. 1.2.6. Rregullisht lexon vepra letrare nga programi shkollor i obliguar, duke përfituar shprehi për lexim.

3. Lëmi i KULTURËS GJUHËSORE

1.GJ.SH. 1.3.1. Zhvillon kulturën themelore të komunikimit (kulturën e të shprehurit, të dëgjuarit dhe respektimit të mendimit tjetër); flet qartë duke respektuar normën letraro – gjuhësore; lexon me zë dhe në heshtje tekste letrare dhe joartistike duke i kuptuar përmbajtjei e tyre; ritregon tekste më të shkurta.

1.GJ.SH. 1.3.2. Dëgjon me kuptim tekste të thjeshta të folura apo të lexuara, nxjerr të dhëna kyçe nga teksti; nxjerr fjalë të panjohura; nxjerr të dhënat kyçe nga teksti.

1.GJ.SH. 1.3.3. Lexon tekst të shkurtë me kuptim; dallon pjesët e tekstit; përgjigjet në pyetjet e parashtruara lidhur me tekstin dhe vëren kuptimin esencial të tekstit të lexuar.

1.GJ.SH. 1.3.4. Me ndihmën e mësuesit thurrë fjali të thjeshta të bazuara në përvojën dhe imagjinatën e vet; sipas planit dhe me ndihmën e mësuesit shkruan tekste të shkurta me strukturë të thjeshtë në harmoni me normat e drejtëshkrimit.

1.GJ.SH. 1.3.5. Me ndihmën e mësuesit di kuptimin e fjalëve dhe i përdorë në sintagma dhe fjali në situata të rëndomta të komunikimit.

1.GJ.SH. 1.3.6. Njeh lloje të ndryshme të mediave dhe përzgjedh përmbajtje mediale; dëgjon tregime të zëshme; shërbehet me mediat digjitale edukative përshtatur me moshën; arsyeton mendimin për përmbajtjet e zgjedhura mediale.

1.GJ.SH. 1.3.7. Me ndihmën e mësuesit përshkruan ngjarje kulturore; merr pjesë në ngjarje kulturore dhe veçon gjërat që i pëlqejnë apo nuk i pëlqejnë lidhur me ngjarjen kulturore.

Shprehjet vijuese përshkruajnë çka dhe për çka është aftësuar nxënësi në nivelin mesatar në çdo lëmi.

1. Lëmi i GJUHËS

1.GJ.SH. 2.1.1. Sqaron dallimin në mes të folurit lokal (popullor) dhe gjuhës standarde shqipe; vëren rëndësinë e mësimit të gjuhës standarde shqipe dhe ka raport pozitiv ndaj të folurit lokal (popullor).

1.GJ.SH. 2.1.2. Gjatë ritregimit përcjell konceptin dhe e mbështet me detaje; shpjegimin e përshtatë me komunikimin formal dhe joformal; përpilon tekst narrativ me përmbajtje të gjithanshme të përshtatur me moshën e tij.

1.GJ.SH. 2.1.3. Dallon zanoret dhe bashkëtingëlloret; disponon me dituri themelore lidhur me ndarjen e fjalëve në rrokje dhe i përdor ato në ndarjen e fjalës në fund të rreshtit.

1.GJ.SH. 2.1.4. Përcakton kategoritë gramatikore të fjalëve të ndryshueshme (gjinia dhe numri i emrave); në shembuj të caktuar përcakton kohën e foljes (e shkuara, e tashmja, e ardhmja); di t’i bartë foljet nga një kohë në tjetrën; dallon llojet e mbiemrave si dhe numrat themelor dhe rendor.

1.GJ.SH. 2.1.5. Dallon fjalitë e thjeshta dhe të zgjeruara; shkruan fjali të plota duke e ndryshuar rradhitjen e fjalëve në fjali; ndërron llojin e fjalisë; përfundon fjalinë e filluar.

1.GJ.SH. 2.1.6. Di kuptimin e fjalëve dhe të frazeologjizmave që paraqiten në tekstet letrare apo joletrare të dedikuara për fëmijë dhe i përdor në mënyrë të drejtë; shërbehet me fjalor dhe enciklopedi.

2. Lëmi i LETËRSISË

1.GJ.SH. 2.2.1. Veprat letrare nga programi shkollor i obligueshëm i përcakton në kontekstet themelore letrare (letërsia gojore/popullore/autoriale dhe lirike/epike/dramaturgjike); përshkruan karakterin dhe pamjen e jashtme të personazheve, si dhe raportet në mes të personazheve në tekstin arttistik.

1.GJ.SH. 2.2.2. Në interpretimin e veprës letrare nga programi shkollor i obliguar vëren dhe dallon llojet themelore letrare të cilave ato vepra i përkasin; dallon llojet letrare; këngën lirike dhe epike, baladën, përrallën, romanin, tregimin, fabulën, format e shkurta të letërsisë popullore (gjëegjëzat, fjalët e urta etj.).

1.GJ.SH. 2.2.3. Njeh rimën, vargun dhe strofën në këngën lirike; dallon narracionin nga përshkrimi dhe dialogu.

1.GJ.SH. 2.2.4. Përcakton rrjedhën e ngjarjeve në tekstin e lexuar, vetitë e personazeheve kryesore dhe personazheve të dorës së dytë dhe sjelljet e tyre; dallon të mirën nga e keqja; vëren kuptimin e transferuar të fjalëve në tekst.

1.GJ.SH. 2.2.5. Me dëshirë i viziton bibliotekat dhe në mënyrë të pavarur zgjedh vepra për lexim nga opusi i letërsisë së fëmijëve; di me udhëheqë ditar për librat e lexuar.

3. Lëmi i KULTURËS GJUHËSORE

1.GJ.SH. 2.3.1. Mundet me formulua mendimin e vet dhe atë t’a paraqes publikisht duke u shërbyer me gjuhën letrare; lexon në mënyrë shprehëse dhe deklamon tekste letrare artistike më të thjeshta; ritregon tekstin joartistik më të thjeshtë; me vëmendje dhe kuptim dëgjon leksionin.

1.GJ.SH. 2.3.2. Harton tekst më të ndërlikuar të folur apo të shkruar duke e shërbyer me përshkrim, rrëfim dhe shpjegim, në harmoni me temën e dhënë; harton tekst koherent lidhur me interpretimin e veprës letrare më të thjeshtë.

1.GJ.SH. 2.3.3. Shkruan me fjali të qarta; zbaton rregullat e drejtëshkrimit në shembuj më të thjeshtë; mundet që gjatë të shkruarit të veçoj titujt dhe nëntitujt, përmison gabimet e vërejtura në tekst.

1.GJ.SH. 2.3.4. Lexon tekste të thjeshta më të gjata për qëllime të ndryshme (informim, nxënie, zhvillim personal, përjetim estetik dhe dëfrim); zbaton strategjitë e leximit (hulumton informata të rëndësishme, ndërlidh tekstin me dituritë e mëparshme).

1.GJ.SH. 2.3.5. Kupton tekste më të gjata letrare dhe joartistike; veçon idetë kryesore të tekstit; krahason informatat themelore dhe idetë nga dy apo më tepër tekste; veçon pjesë të tekstit që nuk i kupton; analizon përshtatshmërinë e ilustrimit të lidhur me tekstin.

1.GJ.SH. 2.3.6. Bën vlerësime të teksteve letrare dhe joartistike më të thjeshta.

Shprehjet vijuese përshkruajnë çka di dhe për çka është aftësuar nxënësi në nivelin e avansuar në çdo lëmi.

1. Lëmi i GJUHËS

1.GJ.SH. 3.1.1. Në mënyrë të pavarur përshkruan të folurit lokal (popullor) dhe sqaron dallimin në mes të folurit popullor (lokal) dhe gjuhës standarde shqipe; vëren rëndësinë e nxënies së gjuhës standarde shqipe dhe ka raport pozitiv ndaj të folurit lokal (popullor).

1.GJ.SH. 3.1.2. Në mënyrë të pavarur bisedon dhe diskuton në harmoni me temën e dhënë apo të lirë duke i respektuar rregullat e sjelljes njerëzore.

1.GJ.SH. 3.1.3. Në mënyrë aktive dëgjon lloje të ndryshme të teksteve dhe shpreh mendimin dhe qëndrimet e tij për tekstin e dëgjuar dhe i krahason me mendimet e të tjerëve.

1.GJ.SH. 3.1.4. Di për llojet e emrave, emërton emrat e përveçëm dhe të përgjithshëm, mbiemrat: e nyjshëm dhe të panyjshëm, përemrat: vetorë, pronorë, të përgjithshëm; numrat themelor dhe rendor, njeh kategoritë gramatikore të foljeve dhe di me i shndërrua foljet nga infinitivi në kohë tjera.

1.GJ.SH. 3.1.5. I ka të qartë kuptimin e fjalëve dhe të frazeologjizmave që lajmërohen në tekstet letrare dhe shkencoro - popullore për fëmijë dhe i përdor drejtë; përcakton kuptimin e fjalëve dhe shprehjeve të panjohura varshmërisht nga konteksti i përdorimit të tyre.

1.GJ.SH. 3.1.6. Lexon tekstin me kuptim, dallon pjesët e tekstit, veçon shenimet qenësore nga teksti dhe interpreton kuptimin themelor të tekstit të lexuar.

1.GJ.SH. 3.1.7. Shkruan tekste me strukturë më të thjeshtë në harmoni me qëllimin e parashtruar.

2. Lëmi i LETËRSISË

1.GJ.SH. 3.2.1. Lexon vepra letrare të ndërlikueshmërisë mesatare nga programi shkollor i obliguar dhe zgjedhorë me shqyrtim kritik.

1.GJ.SH. 3.2.2. Sqaron veçoritë dhe sjelljet e personazheve duke përdorur tekstin; vëren elementet e veprës letrare të cilat në rradhë të parë i takojnë shprehjeve shkencore apo shprehjeve artistike (p.sh. arti figurativ, muzikë, teatër, film) dhe e analizon rolin e tyre në aspektin estetik.

1.GJ.SH. 3.2.3. Në mënyrë të pavarur interpreton vetitë gjuhësore, estetike dhe strukturore të veprës letrare nga programi shkollor obligativ dhe zgjedhor; ndanë, emëron dhe interpreton rolin e mjeteve shprehëse gjuhësoro - stilistike në shembuj më të ndërlikuar.

1.GJ. SH. 3.2.4. Bisedon me nxënësit tjerë për veçoritë dhe vlerat e dalluara të tekstit; vëren vlerat jetësore pozitive në tekst; paraqet dhe sqaron mendimet e veta duke i mbështetur me argumente.

1.GJ.SH. 3.2.5. Vet e përzgjedh literaturën sekondare në bibliotekë; di ta rekomandoj veprën letrare jashtë programit shkollor si dhe t’a arsyetoj pse ajo vepër i pëlqen (p.sh. nxjerr në pah personazhet interesante në tregim, botën e imagjinuar të romanit, lojën e fjalëve në poezi, situatat komike në tekstin dramatik); shpreh dashurinë dhe respektin për letërsinë dhe për vlerat e kulturës kombëtare dhe për kulturat e popujve tjerë.

1.GJ. SH. 3.2.6. Çdo ditë lexon nga kënaqësia, shërbehet me fjalore, enciklopedi dhe leksikone të fëmijëve.

3. Lëmi i KULTURËS GJUHËSORE

1.GJ.SH. 3.3.1. Dallon qëllime të ndryshme të folurit, dallon të folurit publik dhe privat, organizon të folurit sipas strukturës së thjeshtë: hyrje, pjesa e mesme, konkluza; shërbehet me fjalë të reja sipas temës së të folurit dhe situatës së komunikimit.

1.GJ.SH. 3.3.2. Dëgjon në mënyrë aktive lloje të ndryshme të teksteve; dallon dhe veçon fakte të ndryshme, të dhëna të ndryshme dhe detaje të rëndësishme nga teksti i dëgjuar; ritregon tekstin e dëgjuar për t’a kuptuar tërësinë e tekstit; paraqet mendim dhe qëndrime, shtron pyetje për tekstin e dëgjuar.

1.GJ.SH. 3.3.3. Lexon tekste për qëllime të ndryshme, të përshtatura moshës dhe zhvillimit gjuhësor; riformon tekstin letrar të lexuar; krijon përfundim të ri; ndërron veprimet e personazheve; shton personazhe të reja etj.

1.GJ.SH. 3.3.4. Me saktësi e përdor normën e drejtëshkrimit të gjuhës standarde shqipe të paraparë me programin shkollor.

1.GJ.SH. 3.3.5. Vëren ngjashmëritë dhe dallimet në mes të veprës letrare, shfaqjes teatrale dhe filmit të krijuar në bazë të veprës letrare; rregullisht, pa ndihmën e askujt lexon tekste në revistat për fëmijë.

1.GJ.SH. 3.3.6. Paraqet vërejtjet e veta, mendimet dhe përjetimet pas vizitës së një ngjarje kulturore duke e mbështetur mendimin me shembuj.

BOSANSKI JEZIK

BOSANSKI JEZIK

Opća predmetna kompetencija

Učenik aktivno upotrebljava temeljna znanja iz oblasti bosanskoga jezika i koristi se temeljnim načelima prilikom tunačenja književnih djela bošnjačke književnosti i drugih nacionalnih književnosti; upoznaje se i primjenjuje osnovne jezičke djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje u okviru bosanskoga standardnog jezika; kreira pisane i govorene tekstove različitih sadržaja, strukturas i namjena te obogaćuje rječnik; interpretira književne tekstove iz nastavnog plana i programa, kao i tekstove koje sam izabere u skladu sa svojim uzrastom; voli i njeguje bosanski jezik i bošnjačku književnost; razaznaje razliku između dijalekta i književnog jezika te se uspješno izražava i na standardnom jeziku i na zavičajnom idiomu. Poznaje i koristi savremene medije.

Osnovni nivo

U govoru koristi bosanski standardni jezik. Sluša sugovornika, i poznaje osnovna pravila vođenja razgovora. Sastavlja kratak govoreni ili pisani tekst jednostavne strukture. Vlada osnovnom tehnikom čitanja i razumije pročitano. Odgovara na jednostavna pitanja u svezi s tekstom. Pronalazi informacije u tekstu.

Razlikuje bosanski standardni jezik od dijalekata. Prepoznaje neprimjeren govor kao negativnu pojavu. Primjenjuje normu bosanskoga standardnog jezika koja se odnosi na glasove i oblike riječi. Pravilno koristi riječi iz udžbenika i lektire u svakodnevnoj komunikaciji.

Zna navesti autore obrađivanih djela iz obveznoga školskog programa. Razlikuje usmenu (narodnu) od autorske književnosti. Uočava osnovne elemente strukture književnog teksta iz obavezne školske lektire. Iznosi svoj doživljaj o pročitanome. Poznaje i razlikuje osnovne medijske vrste.

Srednji nivo

Govori bosanski standardni jezik. Oblikuje svoje mišljenje i javno ga iznosi. Sastavlja govoreni ili pisani tekst jednostavne strukture. Vlada tehnikom čitanja i razumije pročitano. U razne svrhe čita i tumači jednostavnije književne i neknjiževne tekstove. Iznosi svoj stav o tekstu koji čita.

Razlikuje glasove, oblike i vrste riječi bosanskoga standardnog jezika i zna primijeniti određena gramatička pravila predviđena nastavnim programom u govoru i pisanju. Pravilno upotrebljava riječi bosanskog standardnog jezika u komunikaciji.

Tečno čita i kazuje stihove. Određuje tempo čitanja prema smislu teksta. Analizira tekst i zna dokazima potkrijepiti svoje mišljenje i stavove u svezi s tekstom. Odabire djela za čitanje iz korpusa književnosti za djecu. Koristi medije u razne svrhe (informiranje, učenje, zabava).

Napredni nivo

Sastavlja govoreni ili pisani tekst. Čita i kritički promišlja književne i neknjiževne tekstove. Oblikuje kratke tekstove u skladu sa svrhom govorenja i primjenjuje pravopisna pravila. Grafički organizira tekst. Izražava svoje mišljenje i stavove o tekstu te ih uspoređuje s mišljenjem drugih.

Razlikuje zavičajni govor od standardnog bosanskoga jezika. Razlikuje vrste i podvrste riječi bosanskoga standardnog jezika i glagolska vremena. Analizira rečenice po obliku i značenju. Koristi jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju.

Čita, tumači i vrednuje književna djela iz obaveznoga i izbornoga školskog programa, kao i književna djela izvan školskog programa. Samostalno uočava probleme u književnom djelu. Iznosi svoj sud o književnom djelu i povezuje ga s vlastitim iskustvom. Iskazuje ljubav i poštovanje prema književnosti i vrijednosti nacionalne kulture i kulture drugih naroda primjereno njegovoj dobi. Koristi medije u razne svrhe i stvara medijske sadržaje. Posjećuje kulturne događaje primjerene njegovom uzrastu.

Specifična predmetna kompetencija: Jezik

Osnovni nivo

Koristi se bosanskim standardnim jezikom u komunikaciji. Uz pomoć učitelja razlikuje standardni jezik od zavičajnog govora. Prepoznaje neprimjeren govor kao negativnu pojavu. Uz pomoć učitelja primjenjuje pravila bosanskoga standardnog jezika koja se odnosi na glasove i oblike riječi i rečenica. Pravilno koristi riječi iz udžbenika i lektire u svakodnevnoj komunikaciji. Sluša sugovornika, i poznaje osnovna pravila vođenja razgovora. Sastavlja kratak govoreni ili pisani tekst jednostavne strukture. Vlada osnovnim oblicima pisane komunikacije potrebnim za svakodnevnu upotrebu. Primjenjuje pravopisnu normu u jednostavnijim primjerima.

Srednji nivo

Pravilno upotrebljava bosanski standardni jezik u komunikaciji. Razlikuje standardni jezik od zavičajnog govora. U govoru i pisanju primjenjuje određena gramatička pravila koja se odnose na glasove, oblike i vrste riječi i rečenice bosanskoga standardnog jezika. Primjenjuje pravopisnu normu. Oblikuje svoje mišljenje i javno ga iznosi. Sastavlja govoreni ili pisani tekst. Vlada tehnikom čitanja, čita tekst sa razumijevanjem, izdvaja i tumači važne podatke iz teksta.

Napredni nivo

Primjenjuje normu bosanskoga standardnog jezika koja se odnosi na glasove, oblike riječi i rečenice. Razlikuje vrste i podvrste riječi bosanskoga standardnog jezika i glagolska vremena. Analizira rečenice po obliku i značenju. Koristi jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju. Sastavlja jednostavniji govoreni ili pisani tekst o doživljaju književnoga djela, kao i o temama iz svakodnevnoga života i svijeta mašte. Oblikuje kratke tekstove u skladu sa svrhom govorenja i primjenjuje pravopisna pravila. Grafički organizira tekst. Izražava svoje mišljenje i stavove o tekstu te ih uspoređuje s mišljenjem drugih. Govori jasno i sugovornika sluša pažljivo, uz uvažavanje i razumijevanje tuđega mišljenja. Razumije značenje riječi iz udžbenika, lektire i svakodnevne komunikacije i zna ih pravilno upotrijebiti u odgovarajućem obliku i kontekstu.

Primjenjuje pravopisnu normu i koristi školsko izdanje pravopisa.

Specifična predmetna kompetencija: Književnost

Osnovni nivo

Razaznaje temeljne odlike pripovijetke, pjesme, bajke, basne, zagonetke, igrokaza, dječjeg romana. Odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome tekstu. Odgovara na pitanja o pročitanoj pjesmi. Prepoznaje temu književnoga teksta. Prepoznaje glavne dijelove proznoga teksta: dijalog, monolog, opis. Prepoznaje redoslijed događaja. Prepoznaje glavne i sporedne likove. Izražajno čita književne tekstove. Razlikuje književni tekst od neknjiževnoga. Razvija čitalačke navike.

Srednji nivo

Nakon čitanja priče samostalno postavlja pitanja, prati odgovore drugih i uspoređuje. Povezuje likove s mjestom i vremenom radnje. Određuje osvnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru. Prepoznaje ritam i rimu, ponavljanja u stihu, strofi i pjesmi. Prepričava sadržaj pročitanoga djela. Prikazuje tok događaja i likove u priči. Izdvaja dijelove teksta koji su ga se najviše dojmili. Prepoznaje pozitivne likove iz teksta te uočava dobre i loše postupke likova. Redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima.

Napredni nivo

Objašnjava postupke likova i događaje u književnome djelu. Prepoznaje preneseno značenje izraza ili dijelova književnoga teksta. Prepoznaje pjesničke slike, personifikaciju i onomatopeju. Pripovijeda sadržaj priče iz perspektive drugog lika, vremena ili mjesta. Iskazuje i objašnjava svoje mišljenje o književnome tekstu. Razgovara s ostalim učenicima o istaknutim obilježjima i vrijednostima u tekstu, uočava pozitivne životne vrijednosti. Navodi argumente kojima potkrepljuje vlastito mišljenje. Svakodnevno čita iz užitka, razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone.

OPĆTI STANDARDI POSTIGNUĆA – OBRAZOVNI STANDARDI ZA KRAJ PRVOG CIKLUSA OBAVEZNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA

BOSANSKI JEZIK

Opći standardi postignuća – obrazovni standardi za kraj prvog ciklusa obaveznog obrazovanja i odgoja za Bosanski jezik sadrže standarde postignuća za oblasti: Književnost, Jezik i Jezička kultura. U okviru svake oblasti opisani su zahtjevi na tri nivoa postignuća.

Sljedeći iskazi opisuju šta učenik zna i umije na osnovnom nivou u svakoj oblasti

1. Oblast JEZIK

1BJ.1.1.1. Tačno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi đ, dž, č, ć i h;

1BJ.1.1.2. Koristi odgovarajući glasovni skup je/ije u primjerima riječi koje su često u upotrebi;

1BJ.1.1.3. Rastavlja riječi na slogove;

1BJ.1.1.4. Prepoznaje vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve, brojeve i zamjenice);

1BJ.1.1.5. Razlikuje vlastite i opće imenice; klasificira imenice prema rodu i broju;

1BJ.1.1.6. Prepoznaje i izdvaja glavne dijelove rečenice (subjekat i predikat) u prostim neproširenim rečenicama;

1BJ.1.1.7. Uspoređuje umanjenice i uvećanice;

1BJ.1.1.8. Prepoznaje rečenice prema komunikativnoj funkciji (obavještajne/izjavne, upitne, uzvične, zapovjedne) i prema obliku (potvrdne i odrične);

1BJ.1.1.9. Pravilno koristi znakove interpunkcije: tačku, upitnik, uzvičnik, dvotačku i zarez;

1BJ.1.1.10. Piše pravilno negaciju uz glagole u frekventnim riječima;

1BJ.1.1.11. Primjenjuje osnovna pravopisna pravila u pisanju vlastitih imena bića, jednočlanih imena naselja, praznika i blagdana, ime svoje škole.

2. Oblast KNJIŽEVNOST

1BJ.1.2.1. Prepoznaje književne rodove na osnovu formalnih odlika poezije, proze i drame;

1BJ.1.2.2. Prepoznaje književne vrste (bajku i basnu);

1BJ.1.2.3. Prepoznaje glavne i sporedne likove u tekstu;

1BJ.1.2.4. Prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče;

1BJ.1.2.5. Određuje vrijeme i mjesto dešavanja radnje u književnoumjetničkom tekstu;

1BJ.1.2.6. Razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa;

1BJ.1.2.7. Zapaža ponavljanja u stihu, strofi ili pjesmi;

1BJ.1.2.8. Prepoznaje raspoloženje koje prevladava u datoj pjesmi.

3. Oblast JEZIČKA KULTURA

1BJ.1.3.1. Primjenjuje osnovne obrasce ponašanja i učtivog ophođenja;

1BJ.1.3.2. Umije da započne razgovor, učestvuje u njemu i okonča ga; pažljivo sluša svoje sagovornike;

1BJ.1.3.3. Vlada osnovnom tehnikom čitanja latiničkog i ćiriličkog teksta;

1BJ.1.3.4. Poznaje i koristi osnovne dijelove teksta i knjige (naslov, pasus, ime autora, sadržaj, rječnik);

1BJ.1.3.5. Čita tekst s razumijevanjem, izdvaja i tumači važne podatke iz teksta;

1BJ.1.3.6. Prepoznaje i izdvaja osnovnu temu književnoga teksta;

1BJ.1.3.7. Umije u kratkim crtama da obrazloži neku svoju ideju;

1BJ.1.3.8. Piše pisanim slovima latinice;

1BJ.1.3.9. Piše kratkim potpunim rečenicama jednostavne strukture;

1BJ.1.3.10. Prepričava kratak jednostavan tekst;

1BJ.1.3.11. Koristi skroman fond riječi (u odnosu na uzrast); pravilno ih upotrebljava;

1BJ.1.3.12. Piše kratku poruku (o tome kuda ide, zašto kasni, i sl.)

1BJ.1.3.13. Piše čestitku (za Bajram, Novu godinu, rođendan), pozivnicu (za rođendansku proslavu, zabavu), razglednicu (sa ljetovanja, zimovanja, ekskurzije)

1BJ.1.3.14. Opisuje likove, njihov izgled i osobine;

1BJ.1.3.15. Umije da prepriča kratku filmsku priču nakon gledanja filma;

1BJ.1.3.16. Razlikuje glavne i sporedne likove u gledanome filmu;

1BJ.1.3.17. Razlikuje film od pozorišne predstave.

Sljedeći iskazi opisuju šta učenik zna i umije na srednjem nivou u svakoj oblasti

1. Oblast JEZIK

1BJ.2.1.1. Pravilno artikuliše i piše slova č, ć, dž, đ, h, j i skupove ije/je;

1BJ.2.1.2 Razlikuje samoglasnike i suglasnike, višesložnu riječ rastavlja na slogove i na različite načine je prenosi u sljedeći red;

1BJ.2.1.3. Određuje vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve, brojeve i zamjenice);

1BJ.2.1.4. Prepoznaje podvrste riječi (opće, vlastite i gradivne imenice, osnovne i redne brojeve, opisne, prisvojne i gradivne pridjeve, lične zamjenice) i klasificira gramatičke kategorije promjenljivih riječi prema rodu i broju;

1BJ.2.1.5. Prepoznaje gramatičke kategorije glagola (lice, rod i broj) i umije da prebaci glagole iz jednog vremena u drugo;

1BJ.2.1.6. Prepoznaje lice, rod i broj ličnih zamjenica u nominativu;

1BJ.2.1.7. Razlikuje prostu neproširenu i prostu proširenu rečenicu kao primjer jednostavne rečenice po sastavu;

1BJ.2.1.8. Prepoznaje glavne dijelove rečenice (subjekat i predikat) u proširenim rečenicama;

1BJ.2.1.9. Konstruira umanjenice i uvećanice;

1BJ.2.1.10. Određuje rečenice prema komunikativnoj funkciji (obavještajne/izjavne, upitne, uzvične, zapovjedne) i prema obliku (potvrdne i odrične), prilagođava rečenicu odričnom ili potvrdnom obliku;

1BJ.2.1.11. Piše pravilno negaciju uz glagole u frekventnim riječima, nabraja izuzetke u pisanju riječce ne uz glagole i koristi pravopisno pravilo u pisanju riječce li;

1BJ.2.1.12. Primjenjuje pravopisna pravila u pisanju velikog slova na početku rečenice, vlastitih imena bića, jednočlanih imena naselja, naziva praznika, blagdana i svoje škole te pravilno upotrebljava dvotačku i zarez u nabrajanju;

1BJ.2.1.13. Razlikuje upravni i neupravni govor u pismu.

2. Oblast KNJIŽEVNOST

1BJ.2.2.1. Razlikuje lirsku od epske pjesme;

1BJ.2.2.2. Razlikuje kratke narodne umotvorine: poslovice, zagonetke, pitalice i brzalice;

1BJ.2.2.3. Prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama;

1BJ.2.2.4. Zapaža ritam i rimu u poeziji za djecu;

1BJ.2.2.5. Prepoznaje pjesničke slike;

1BJ.2.2.6. Prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama;

1BJ.2.2.7. Određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru;

1BJ.2.2.8. Određuje redoslijed događaja u tekstu i uočava veze među događajima;

1BJ.2.2.9. Razlikuje pripovijedanje od opisivanja i dijaloga;

1BJ.2.2.10. Uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog.

3. Oblast JEZIČKA KULTURA

1BJ.2.3.1. Razlikuje književni tekst od neknjiževnog;

1BJ.2.3.2. Čita tekst s razumijevanjem, razlikuje dijelove teksta, odgovara na postavljena pitanja o tekstu i uočava temeljno značenje pročitanoga teksta;

1BJ.2.3.3. Izvodi jednostavne zaključke u vezi sa tekstom, analizirajući i objedinjujući informacije iskazane u različitim dijelovima teksta (u različitim rečenicama, pasusima, poljima tabele);

1BJ.2.3.4. Razdvaja bitne od nebitnih informacija; određuje slijed događaja u tekstu;

1BJ.2.3.5. Uspostavlja vezu između informacija iskazanih u linearnom i nelinearnom tekstu (npr. pronalazi dio/detalj koji je prikazan na ilustraciji, u tabeli, ili na dijagramu);

1BJ.2.3.6. Određuje osnovni smisao teksta i njegovu namjenu;

1BJ.2.3.7. Objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta s mislima i osjećajima drugih učenika;

1BJ.2.3.8. Zna i koristi oba pisma (latinicu i ćirilicu);

1BJ.2.3.9. Piše jasnim i potpunim rečenicama; varira jezički izraz (red riječi u rečenici, tipove rečenica, dužinu rečenice...);

1BJ.2.3.10. Drži se teme; izlaganje organizira oko osnovne ideje teksta koju potkrepljuje odgovarajućim detaljima;

1BJ.2.3.11. Jezički izraz prilagođava komunikativnoj situaciji (formalnoj/neformalnoj); 1BJ.2.3.12. Sastavlja kratke narativne i deskriptivne tekstove;

1BJ.2.3.13. Umije da popuni jednostavan obrazac sa osnovnim podacima o sebi (ime, prezime, ime roditelja, godina rođenja, adresa, telefon; škola, razred, odjeljenje);

1BJ.2.3.14. Piše pismo i umije da ga adresira;

1BJ.2.3.15. Izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima;

1BJ.2.3.16. Gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu.

Sljedeći iskazi opisuju šta učenik zna i umije na naprednom nivou u svim oblastima

1. Oblast JEZIK

1BJ.3.1.1. Primijenjuje pravilno glasovne skupove ije/je;

1BJ.3.1.2. Raščlanjava riječ na slogove i određuje na kojem slogu riječ prelazi u novi red;

1BJ.3.1.3. Imenuje vrste i podvrste riječi (opće, vlastite i gradivne imenice, osnovne i redne brojeve, opisne, prisvojne i gradivne pridjeve, lične zamjenice);

1BJ.3.1.4. Umije promjeniti oblik promjenljivih riječi (zajedničke imenice, glagole, pridjeve i zamjenice) prema zadatom kriteriju: prema rodu i broju;

1BJ.3.1.5. Uočava i izdvaja jedan ili više subjekata i predikat u rečenici;

1BJ.3.1.6. Prepoznaje pravi objekat i priloške odredbe za vrijeme, mjesto i način;

1BJ.3.1.7. Prepoznaje i razlikuje proste neproširene i proste proširene rečenice;

1BJ.3.1.8. Modificira izjavnu rečenicu u upitnu i obrnuto;

1BJ.3.1.9. Prepoznaje i razlikuje glagolska vremena u tekstu, navodi razliku između potvrdne i odrične rečenice;

1BJ.3.1.10. Primjenjuje pravopisna pravila u pisanju višečlanih naziva ulica, trgova, škola, knjiga, časopisa, jednočlanih i višečlanih geografskih naziva, pripadnika naroda, pridjeva izvedenih od vlastitih imenica koji završavaju na -ov, -ev, -in, pridjeva izvedenih od vlastitih imenica koji završavaju na -ski, -ški, -čki, -ćki, te pravilnu upotrebu interpunkcijskih znakova;

1BJ.3.1.11. Primjenjuje pravila o pisanju riječce ne uz glagole (uz poštivanje izuzetaka), imenice i pridjeve i pisanju riječce li u upitnim rečenicama;

1BJ.3.1.12. Formuliše rečenice u sva tri oblika upravnog govora i pravilno koristi interpunkcijske znake pri pisanju upravnoga i neupravnog govora.

2. Oblast KNJIŽEVNOST

1BJ.3.2.1. Navodi argumente kojima izražava svoj doživljaj književnoga teksta usmeno, pisano, crtežom, pokretom;

1BJ.3.2.2. Povezuje temu i motive teksta s vlastitim iskustvom;

1BJ.3.2.3. Uočava uzročno-posljedične veze među događajima u tekstu;

1BJ.3.2.4. Usporedjuje likove navodeći njihove osnovne osobine na osnovu dijaloga i postupaka te to potkrepljuje dokazima iz teksta;

1BJ.3.2.5. Tumači ideje u književnoumetničkom tekstu, argumentuje ih pozivajući se na tekst;

1BJ.3.2.6. Preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči i sl.;

1BJ.3.2.7. Zapaža brzi i spori ritam u pjesmi;

1BJ.3.2.8. Uočava pjesničke slike u pjesmi.

3. Oblast JEZIČKA KULTURA

1BJ.3.3.1. Objašnjava razliku između književnog i neknjiževnog teksta;

1BJ.3.3.2. Čita književni tekst, prepoznaje obilježja književnoga teksta i izražava svoja razmišljanja potkrepljujući ih primjerima iz teksta;

1BJ.3.3.3. Čita tekst prirodno, poštujući intonaciju rečenice/stiha; umije da odredi na kom mjestu u tekstu je pauza, mjesto logičkog akcenta; koji dio teksta treba pročitati brže, a koji sporije;

1BJ.3.3.4. Objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta te povezuje sadržaj i temu teksta s vlastitim iskustvom;

1BJ.3.3.5. Prepoznaje različite izvore informacija, pronalazi podatke, uspoređuje i provjerava informacije iz različitih izvora;

1BJ.3.3.6. Samostalno oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu;

1BJ.3.3.7. Stvara novu priču promjenom toka radnje, kraja priče i proširivanjem pročitanog teksta;

1BJ.3.3.8. Oblikuje i piše različite kratke tekstove: pravila, upute, obavijesti, pisma, dnevnici;

1BJ.3.3.9. Služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika u skladu s temom govora i komunikacijskom situacijom;

1BJ.2.3.10. Razlikuje vrste medija, opisuje medijske sadržaje, izdvaja omiljene i iskazuje svoje mišljenje o njima;

1BJ.3.3.11. Uočava sličnosti i razlike između književnoga djela, pozorišne predstave i filma nastalih prema književnome djelu.

1BJ.3.3.12. Uočava razliku između zavičajnoga govora i standardnoga bosanskoga jezika, uočava važnost učenja bosanskoga standardnog jezika

1BJ.3.3.13. Vrednuje vlastiti rad i rad drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju

BUGARSKI JEZIK

BЪLGARSKI EZIK

Obщa predmetna kompetenciя

Učenikъt umee da priloži osnovnite si znaniя za knižovniя bъlgarskii ezik i osnovnite pravila za analiz na literaturno proizvedenie; ovladяl e osnovnite ezikovi deйnosti, svъrzani sъs slušaneto, govoreneto, četeneto i pisaneto; umeee da sъstavi pismeni i ustni tekstove s različno sъdъržanie, struktura i prednaznačenie; obogatяva rečnikoviя si fond i go upotrebяva aktivno, umee da izbere hudožestveni tekstove ot nacionalnoto i svetovnoto kulturno nasledstvo za individualno četene, koito sa podhodящi za vъzrastta mu; običa rodniя si ezik; poznava i izpolzva sъvremennite medii.

Osnovno nivo

Umee da govori pravilno knižovniя bъlgarski ezik. Izslušva sъbesednika si, spazva osnovnite pravila za vodene na razgovor. Može da sъstavi kratъk usten i pismen tekst s nemnogo složna struktura. Ovladяl e osnovnite tehniki na četene i razbira pročetenoto. Umee da otgovori na vъprosi, svъrzani s opredelen tekst i da otkrie osnovnata informaciя v nego.

Pravi razlika meždu knižovniя bъlgarski ezik i mestniя govor. Prilaga sъvremennata norma na knižovniя ezik pri upotrebata na zvukovete i formite na dumite. Izpolzva pravilno leksikata ot učebnicite i literaturata za izvъnklasno četene vъv vsekidnevnata komunikaciя.

Može da posoči koi sa avtorite na izbranite proizvedeniя ot zadъlžitelnata učebna programa. Posočva razlikite meždu avtorskite proizvedeniя i narodnoto tvorčestvo. Otkriva osnovnite elementi v strukturata na hudožestvenite proizvedeniя, vklюčeni v zadъlžitelnata učebna programa. Može da izrazi vpečatleniяta si ot pročetenoto.

Sredno nivo

Uspešno upotrebяva sъvremenniя bъlgarski ezik. Umee da oformi ezikovo mnenieto si i da go izrazi pred auditoriя. Ovladяl e tehnikite na četene i razbita pročetenoto. Čete i analizira s različna cel nemnogo složni literaturni i drug vid tekstove. Umee da izrazi stanoviщeto si za teksta, koйto čete.

Različava zvukovete na ezika, vidovete dumi v bъlgarskiя knižoven ezik i prilaga opredelen broй gramatičeski pravila v ustnata i pismenata si reč. Upotrebяva pravilno sъvremennata bъlgarska leksika v komunikaciяta.

Razgležda literaturnite proizvedeniя v žiteйski kontekst. Umee da otdeli sъщestvenite fakti v teksta. Analizira strukturnite elementi na literaturniя tekst. Kogato pravi analiz, podkrepя mnenieto si s fakti ot literaturniя tekst. Čete pravilno i recitira stihotvoreniя. Podbira proizvedeniя za četene ot detskata literatura. Izpolzva mediite s različna cel (informirane, učene, zabavlenie).

Naprednalo nivo

Sъstavя usten i pismen tekst. Čete i razgležda kritičeski literaturni i neliteraturni tekstove. Umee da oformi kratъk tekst v sъotvetstvie s celta na ustnoto si izkazvane i prilaga pravogovornite pravila na ezika. Izrazяva svoeto mnenie i stanoviщata si za teksta, kato gi sravnяva s mnenieto na ostanalite učastnici v komunikaciяta.

Pravi razlika meždu mestniя govor i knižovniя bъlgarski ezik. Upotrebяva pravilno glagolnite vremena. Analizira dumite spored formata i značenieto im. Izpolzva ezika kato edna ot vъzmožnostite za izrazяvane na misъlta.

Čete, analizira i pravi precenka na literaturnite proizvedeniя ot zadъlžitelnata učebna programa, kakto i na tvorbite za izvъnklasno četene. Samostoяtelno otkriva problemite v literaturnoto proizvedenie. Izrazяva mnenieto si za nego i go svъrzva sъs ličniя si opit. Izrazяva uvaženieto si kъm svoяta nacionalna kultura i kulturata na drugite narodi. Izpolzva mediite s različna cel i se opitva da sъzdade mediйni tekstove. Poseщava kulturni sъbitiя, podhodящi za vъzrastta mu.

Specifična predemetna kompetenciя Ezik

Osnovno nivo

Upotrebяva knižovniя bъlgarski ezik v komunikaciяta. Pravi razlika meždu nego i mestniя govor. Prilaga pravilata na knižovniя ezik za zvukovete, formite na dumite i izrečeniяta. Izpolzva pravilno dumite ot učebnicite i literaturata za izvъnklasno četene v komunikaciяta. Sluša vnimatelno sъbesednika si i prilaga osnovnite pravila za vodene na dialog. Može da sъstavi kratъk usten ili pismen tekst s po-prosta struktura. Ovladяl e osnovnite formi na pismenata komunikaciя, neobhodimi za vsekidnevna upotereba. Prilaga pravopisnata norma v po-prosti primeri.

Sredno nivo

Izpolzva pravilno knižovniя bъlgarski ezik v komunikaciяta. Izpolzva v ustnoto i pismenoto si obщuvane poveče gramatičeski pravila, koito se otnasяt do zvukovete, vidovete dumi i izrečeniя. Prilaga pravopisnata norma. Oformя mnenieto si i go izrazяva ustno. Sъstavя usten i pismen tekst. Ovladяl e tehnikite na četene, čete s razbirane, otdelя i analizira po-važnite fakti ot teksta.

Naprednalo nivo

Prilaga vse poveče pravila za upotrebata na zvukovata sistema, formite na dumite i izrečeniяta. Pravi razlika meždu vidovete dumi, upotrebяva pravilno glagolnite vremena. Sъstavя usten ili pismen tekst za preživяvaniяta si sled pročita na literaturnata tvorba, kakto i za temi ot ežednevieto i sveta na fantaziite. Čete i kritičeski analizira literaturni i neliteraturni tekstove. Umee da oformi kratki tekstove sъotvetstvaщi na celta na izkazvaneto mu i prilaga vse poveče pravopisni pravila. Izrazяva mnenieto i stanoviщata si za teksta, kato gi sravnяva s mnenieto na sъučenicite si. Govori яsno, kato sluša vnimatelno sъbsednika si, uvažavaйki i mnenieto na drugite. Razbira značenieto na dumite v učebnicite, izvъnklasnata literatura i vsekidnevnoto obщuvane i gi upotrebяva pravilno v opredelen kontekst. Umee da izpolzva učebnite izdaniя na pravopisniя rečnik.

Specifična predemetna kompetenciя Literatura

Osnovno nivo

Zapoznat e s osnovnite harakteristiki na nяkoi žanrove – razkaz, prikazka, stihotvorenie, gatanka, skoropogovorka, roman za deca. Otgovarя na vъprosi vъv vrъzka s opisanoto sъbitie, glavniя geroй i situaciite v literaturnoto proizvedenie. Umee da otgovori na vъprosi za izbrano stihotvorenie. Samostoяtelno otkriva temata na literaturniя tekst. Umee da otdeli glavnite časti na prozaična tvorba: dialog, monolog, opisanie. Može da predstavi reda na sъbitiяta v tvorbata i da otkrie koi sa glavnite i vtorostepennite geroi. Umee da čete izrazitelno literaturni proizvedeniя. Pravi razlika meždu hudožestven i nяkakъv drug vid tekst.

Sredno nivo

Samostoяtelnno zadava vъprosi sled pročitaneto na razkaza i sluša otgovorite na drugite. Svъrzva geroite s mяstoto i vremeto na deйstvieto. Pravi harakteristika na geroite spored vъnšniя im vid, povedenieto i rečta im. Otkriva ritъma, rimite i povtoreniяta v stihotvornata tvorba. Umee da prerazkaže sъdъržanieto na pročeteno literaturno proizvedenie. Umee da predstavi posledovatelnostta na sъbitiяta i da analizira obrazite na geroite v razkaza. Otdelя onezi časti na teksta, koito sa mu napravili naй-silno vpečatlenie (opisanie, replika i dr.). Precenяva koi sa položitelnite i otricatelnite geroi i kakvo e tяhnoto povedenie v opredelena situaciя. Predlaga na sъučenicite si zaglaviя na knigi po svoй izbor.

Naprednalo nivo

Obяsnяva povedenieto na geroite i precenva sъbitiяta v literaturnoto proizvedenie. Obяsnяva prenosnoto značenie na daden izraz ili čast ot teksta. Opisva poetičeskite kartini i otkriva personifikaciяta i onomatopeяta. Može da razkaže sъdъržanieto na teksta ot imeto na drug geroй v nego, da promeni vremeto ili mяstoto na deйstvieto v tvorbata. Umee da obяsni mnenieto si za literaturniя tekst. Vodi razgovor sъs sъučenicite si za kačestvata na teksta i otkriva osnovnite žiteйski cennosti. Posočva argumenti v polza na tvъrdeniяta si. Izpolzva učebni rečnici i detski enciklopedii.

Obщi standarti na postiženiяta – tova sa obrazovatelnite standarti za kraя na pъrviя cikъl na zadъlžitelnoto obrazovanie za predmeta Bъlgarski ezik, koito sъdъržat standartite na postiženiяta, razpredeleni v slednite oblasti: Ezik, Literatura i Ezikova kultura. V ramkite na vsяka oblast sa opisani iziskvaniяta, dadeni na tri niva.

V sledvaщite opisaniя se posočva kakvo znae učenikъt i kakva e stepenta na negovite sposobnosti na osnovno nivo vъv vsяka oblast.

1. Oblast EZIK

1BE.1.1.1. S pomoщta na prepodavatelя može da napravi razlika meždu knižovnata norma na sъvremenniя bъlgarski ezik i mestniя govor, kato izpolzva podhodящi za vъzrastta si ustni i pismeni tekstove.

1BE.1.1.2. Izgovarя pravilno glasnite i sъglasnite v bъlgarski ezik, umee da razdeli na srički dumi, koito se sъstoяt ot dva ili tri proiznositelni zvukovi kompleksa.

1BE.1.1.3. Različava otdenite vidove dumi v prostoto izrečenie (sъщestvitelni imena, prilagatelni imena, mestoimeniя, čislitelni imena i glagoli.

1BE.1.1.4. Može da opredeli gramatičeskite kategorii na promenlivite dumi (rod i čislo na sъщestvitelni imena i lice, čislo i vreme – segašno, minalo svъršeno, minalo nesvъršeno i bъdeщe – na glagolite).

1BE.1.1.5. Pravi razlika meždu prostite i složnite izrečeniя vъz osnova na broя na skazuemite v tяh.

1BE.1.1.6. Opredelя vida na prostite izrečeniя po cel na izkazvaneto (sъobщitelni, vъprositelni, podbuditelni i vъzklicatelni), kakto i spored otnošenieto im kъm deйstvitelnostta (potvъrditelni i otricatelni).

1BE.1.1.7. Zapoznat e s ponяtieto antonimiя, koяto otkriva vъz osnova na poznati dumi.

1BE.1.1.8. Otkriva značenieto na dumite i frazemite, koito se izpolzvat vъv vsekidnevnata komunikaciя (vkъщi, v učiliщe i dr.)

2. Oblast LITERATURA

1BE.1.2.1. Umee da čete s razbirane literaturen tekst i s pomoщta na prepodavatelя da otgovarя na vъprosi, svъrzani s nego. Otkriva hudožestvenite harakteristiki na različni žanrove – romana za deca, razkaz, prikazka, stihotvorenie, basnя, gatanka, skoropogovorka.

1BE.1.2.2. Otgovarя na vъprosi, svъrzani sъs sъbitiяta, geroite i situaciite v dadeno literaturno proizvedenie. Otkriva temata, posledovatelnostta na sъbitiяta, glavnite i vtorostepennite geroi. Otkriva osnovnite elementi na teksta – opisanie, dialog, monolog. Umee da otgovori na vъprosi, svъrzani s opredeleno stihotvorenie.

1BE.1.2.3. S pomoщta na prepodavatelя može da izrazi svoite misli i čuvstva, predizvikani ot pročeten hudožestven tekst. Može da izrazi pismeno ili ustno svoite preživяvaniя, svъrzani s opredeln hudožestven tekst.

1BE.1.2.4. Čete izrazitelno hudožestveni tekstove, razviva čitatelskite si navici. S pomoщta na prepodavatelя izbira knigi za četene spored ličniя si interes.

1BE.1.2.5. S pomoщta na prepodavatelя može da napravi precenka na literaturen tekst i da otdeli onezi negovi časti, koito sa mu haresali, da otkrie položitelnite žiteйski cennosti i čerti na geroite v nego, da preceni dobrite i lošite postъpki na literaturnite geroi.

3. Oblast EZIKOVA KULTURA

1.BE.1.3.1. Razviva osnovnata kultura na komunikaciяta (kultura na izrazяvaneto, slušaneto i začitaneto na čuždoto mnenie), okačestvяva govora na omrazata kato otricatelno obщestveno яvlenie. S pomoщta na prepodavatelя sъdeйstva v razgovora, umee da izslušva sъbesednika si, da zadava vъprosi v sъotvetstvie s komunikativanata situaciя.

1.BE.1.3.2. Sluša s razbirane nemnogo složni ustni tekstove, posočva klюčovite danni ot teksta i nepoznatite dumi, otgovarя na vъprosi po teksta s pomoщta na prepodavatelя.

1.BE.1.3.3. Čete kratъk tekst s razbirane, umee da otdeli negovite časti, otgovarя na vъprosi, svъrzani s nego, otkriva osnovnoto mu značenie.

1.BE.1.3.4. S pomoщta na prepodavatelя učenikъt može da sъstavi prosti izrečeniя, svъrzani s ličniя mu opit i misli. Može da sъstavi kratki pismeni tekstove s prosta struktura v sъotvetstvie s opredelena cel, kato prilaga pravopisnata norma na ezika.

1.BE.1.3.5. S pomoщta na prepodavatelя učenikъt otkriva značenieto na dumite, svъrzva gi v sintagmi i izrečeniя i gi upotrebяva v podhodящa komunikativna situaciя.

1.BE.1.3.6. Pravi razlika meždu vidovete medii, izbira ot tяh tekstove, izpolzva edukativni digitalni medii, podhodящa za vъzrastta mu. Obяsnяva ličnoto si mnenie za izbranite ot nego mediйni tekstove.

V sledvaщite opisaniя se posočva kakvo znae učenikъt i kakva e stepenta na negovite sposobnosti na sredno nivo vъv vsяka oblast.

1. Oblast EZIK

1.BE.2.1.1. Ima znaniя za osnovnite evropeйski ezikovi grupi i za mяstoto na bъlgarskiя ezik v slavяnskoto ezikovo semeйstvo. Ima znaniя i umee da razpoznava osnovnite funkcionalni stilove (knižoven, naučen, administrativen, publicističen i razgovoren.

1.BE.2.1.2. Umee da opredeli mяstoto na udarenieto v dumite; može da razdeli dumata na srički i prilaga tova kogato prenasя dumite na nov red; umee da razdelя sъglasnite zvukove po bezzvučnost/zvučnost i po tvъrdost/mekost.

1.BE.2.1.3. Ima znaniя za vidovete promenlivi dumi i tehnite gramatičeski kategorii (rod, čislo, lice), znae koi sa osnovnite glagolni vremena (segašno, minalo svъršeno, minalo nesvъršeno i bъdeщe vreme); ima znaniя za slovoobrazuvaneto (predstavka, koren, osnova na dumata, nastavka, okončanie), koito prilaga v po-prosti primeri.

1.BE.2.1.4. Umee da napravi sintaktičen analiz na po-prosti izrečeniя – prosti dvusъstavni i prosti razšireni. Zapoznat e s osnovnite vidove podčineni izrečeniя.

1.BE.2.1.5. Može da sъstavi prosti izrečeniя po opredlen model – bez ili s vtorostepenni časti.

1.BE.2.1.6. Zapoznat e sъs značenieto na dumite i nяkoi frazeologizmi, koito sreщa v literaturni i mediйni tekstove, prednaznačeni za učenicite v osnovnoto učiliщe, i gi upotrebяva pravilno; znae kakvo predstavlяva metaforata kato leksikalen mehanizъm; izpolzva rečnici i enciklopedii. Nяma otricatelno otnošenie kъm čuždite dumi i se uči da ne gi upotrebяva bezrazborno.

2. Oblast LITERATURA

1.BE.2.2.1. Pravi razlika meždu liričesko i epičesko proizvedenie.

1.BE.2.2.2. Različava folklornite žanrove (kratki formi na narodnoto tvorčestvo - poslovici, gatanki, skoropogovorki)

1.BE.2.2.3. Pravi razlika meždu povestvovanie, opisanie i dialog.

1.BE.2.2.4. Razbira figurativnata upotreba na ezika v hudožestveniя tekst.

1.BE.2.2.5. Samostoяtelno postavя vъprosi sled četeneto na teksta i sluša otgovorite na sъučenicite si. Sled dadenite nasoki ot prepodavatelя obяsnяva svoite nablюdeniя, misli i čuvstva, predizvikani ot literaturnoto proizvedenie, kato svъrzva sъdъržanieto, temata i motivite v teksta s ličniя si opit.

1.BE.2.2.6. Svъrzva geroite s mяstoto i vremeto na deйstvieto, otkriva harakternite osobenosti na geroite vъz osnova na vъnšniя im vid, povedenieto i rečta im. Umee da prerazkaže sъdъržanieto na pročetenoto. Može da izrazi grafičeski posledovatelnostta na sъbitiяta v teksta s risunka ili seriя ot risunki. Otkriva ritъma, rimite, povtoreniяta i strofite v liričesko proizvedenie.

HJ.2.2.7. Umee da napravi samostoяtelen izbor na knigi za četene i znae koi ot tяh sa podhodящi za vъzrastta mu (sbornik ot stihotvoreniя, sbornik ot razkazi ili narodni prikazki, roman za deca i юnoši). Redovno predstavя zaglaviяta na izbranite knigi pred sъučenicite si i im preporъčva proizvedeniяta, koito e pročel.

3. Oblast EZIKOVA KULTURA

1.BE.2.3.1. Umee da oformi logičeski i ezikovo svoeto mnenie i da go predstavi pred sъučenicite si. Izpolzva uspešno knižovniя bъlgarski ezik v obщuvaneto. Umee da čete izrazitelno tekstove, podhodящi za vъzrastta mu.

1.BE.2.3.2. Sluša aktivno različni vidove tekst, kato izrazяva mnenieto si za tяh i go sravnяva s mnenieto na sъučenicite si, pravi izvodi i pouki za tekstovete, koito sluša. Otdelя klюčovite dumi i osnovnata ideя v teksta.

1.BE.2.3.3. Sluša teksta s razbirane, otdelя glavnite fakti v nego i izrazяva pismeno negovoto značenie, umee da go prerazkaže, da obяsni nepoznatite dumi vъz osnova na provedeniя razgovor i konteksta na proizvedenieto.

1.BE.2.3.4. Piše nemnogo složni tekstove po predvaritelno dadeni nasoki, sъotvetstvaщi na celta na izkaza i podgotovkata na polučatelя na informaciяta (adresata), upražnяva se da piše spored dadeni pravila, piše kratki tekstove za nяkakъv predmet, kartina ili slučka ot deйstvitelnostta. Umee da napiše tekst s predvaritelno dadena kompoziciя.

1.BE.2.3.5. Proverяva ezikovo napisaniя ot nego tekst i popravя otkritite greški. Umee da prenasя pravilno dumite na nov red, upotrebяva pravilno prepinatelnite znaci (zapetaя, točka, dve točki, točka i zapetaя) i sъkraщeniяta na mernite edinici.

1.BE.2.3.6. Pravi razlika meždu različnite vidove medii i umee da opiše sъdъržanieto im, može da razkaže kratъk film, otdelя glavnite i vtorostepennite geroi.

1.BE.2.3.7. Sledi kulturnite sъbitiя kato zritel i učastnik, razgovarя sъs sъučenicite si za tяh, posočva tova, koeto mu haresva ili koeto ne odobrяva. Umee da izrazi preživяvaniяta si pismeno ili grafičeski (črez kartina ili seriя ot kartini).

V sledvaщite opisaniя se posočva kakvo znae učenikъt i kakva e stepenta na negovite sposobnosti na naprednalo nivo vъv vsяka oblast.

1. Oblast EZIK

1.BE.3.1.1. Može da opiše samostoяtelno osobenostite na mestniя govor i da obяsni razlikata meždu nego i bъlgarski ezik, koeto go motivira da ovladee knižovnata mu norma.

1.BE.3.1.2. Umee da vodi samostoяtelno razgovor v sъotvetstvie s predvaritelno dadena tema ili na svobodna tema, kato spazva pravilata na kulturnoto obщuvane.

1.BE.3.1.3. Sluša aktivno različni vidove tekst, kato izrazяva mnenieto i stanoviщata si za tova, koeto e čul, i gi sravnяva s mnenieto na sъučenicite si.

1.BE.3.1.4. Samostoяtelno izgovarя po-prosti tekstove v sъotvetstvie s predvaritelno zadadena cel.

1.BE.3.1.5. Samostoяtelno sъstavя izrečeniя i kratki tekstove i funkcionalno prilaga naučenite pravogovorni pravila.

1.BE.3.1.6. Čete tekstove s razbirane, umee da otdeli častite na teksta i važnite fakti ot nego, analizira osnovnoto značenie na pročeteniя tekst.

1.BE.3.1.7. Samostoяtelno piše tekstove s nemnogo složna struktura, kato se sъobrazяva s predvaritelno zadadenata cel i polučatelя na informaciяta.

2. Oblast LITERATURA

1.BE.3.2.1. Obяsnяva postъpkite na geroite i sъbitiяta v literatutnoto proizvedenie. Otkriva prenosnoto značenie na daden izraz ili na čast ot literaturniя tekst.

1.BE.3.2.2. Može da opiše poetičeskite kartini i da otkrie onezi mesta v teksta, kъdeto se upotrebяva personifikaciя ili onomatopeя.

1.BE.3.2.3. Može da prerazkaže sъdъržanieto na prozaičen tekst ot perspektivata na drug geroй, da promeni vremeto i mяstoto na deйstvieto.

1.BE.3.2.4. Vodi razgovor sъs sъučenicite si za naй-važnite osbenosti i zalegnalite cennosti v teksta, otkriva položitelnite žiteйski cennosti, izrazяva i obяsnяva mnenieto si, kato posočva podhodящi argumenti.

1.BE.3.2.5. Čete vseki den s želanie, izpolzva učebnite izdaniя na rečnicite i enciklopediite. Izbira tekstove spored interesa si ot spisъka na preporъčanata literatura za četene.

3. Oblast EZIKOVA KULTURA

1.BE.3.3.1. Pravi razlika meždu različnite vidove izkazvane, pravi razlika meždu rečta, koяto izpolzva pred auditoriя, i rečta vъv vsekidnevnoto si obщuvane. Može da organizira izkazvaneto si, kato izpolzva slednata struktura: uvod, sъщinska čast i zaklюčenie. Izpolzva novi dumi v rečta si v sъotvetstvie s temata na razgovora i komunikativnata situaciя.

1.BE.3.3.2. Sluša aktivno različnite vidove tekst, otdelя neobhodimite fakti i danni, kakto i važni podrobnosti ot teksta, prerazkazva čutiя tekst, za da go razbere v cяlost, izrazяva stanoviщata si i postavя vъprosi vъv vrzka s teksta, koйto e slušal.

1.BE.3.3.3. Čete teksta s različni celi, koito sa v sъotvetstvie s vъzrastta i ezikovata mu kompetenciя, može da promeni pročeteniя literaturen tekst: da promeni kraя mu, da promeni povedenieto na geroite, da vъvde novi geroi i da sъdeйstva lično v razvitieto na deйstvieto.

1.BE.3.3.4. Može da napiše samostoяtelno sъčinenie po zadadena ili izbrana tema, kato izbere edin ot modelite za pisane na takъv vid tekst, razdelя go na časti i precenяva dali sa napisani spored postavenite kriterii.

1.BE.3.3.5. na sъvremenniя bъlgarski ezik, kato izpolzva učebni rečnici i gramatičeski pomagala.

1.BE.3.3.6. Otkriva shodstvata i razlikite meždu otdelnite literaturni proizvedeniя i tehnite teatralni ili filmovi interpretacii. Redovno čete detski spisaniя i hudožestvena literatura.

1.BE.3.3.7. Predstavя ustno svoite nablюdeniя, misli i čuvstva sled poseщenieto na nяkoe kulturno sъbitie, kato podkrepя mnenieto si s podhodящi primeri.

HRVATSKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK

Opća predmetna kompetencija

Učenik primjenjuje osnovna znanja o hrvatskome jeziku i osnovna načela tumačenja književnih djela; ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja i pisanja i jezičnim znanjem hrvatskoga standardnog jezika; stvara pisane i govorene tekstove raznih sadržaja, struktura i namjena te razvija aktivan rječnik; bira književne1 tekstove iz nacionalne i svjetske književnosti za samostalno čitanje prikladno svojemu uzrastu; voli i njeguje hrvatski jezik; osvještava potrebu očuvanja hrvatskih dijalekata i govora te se stvaralački izražava na zavičajnome idiomu. Poznaje i koristi suvremene medije.

Osnovna razina

Koristi u govoru hrvatski standardni jezik. Sluša sugovornika, i poznaje osnovna pravila vođenja razgovora. Sastavlja kratak govoreni ili pisani tekst jednostavne strukture. Vlada osnovnom tehnikom čitanja i razumije pročitano. Odgovara na jednostavna pitanja u svezi s tekstom. Pronalazi informacije u tekstu. Razlikuje hrvatski standardni jezik od narječja. Prepoznaje neprimjeren govor kao negativnu pojavu. Primjenjuje normu hrvatskoga standardnog jezika koja se odnosi na glasove i oblike riječi. Pravilno koristi riječi iz udžbenika i lektire u svakodnevnoj komunikaciji. Zna navesti autore obrađivanih djela iz obveznoga školskog programa. Razlikuje usmenu (narodnu) od autorske književnosti. Uočava osnovne elemente strukture književnoga teksta iz obvezne školske lektire. Iznosi svoj doživljaj o pročitanome. Poznaje i razlikuje osnovne medijske vrste.

Srednja razina

Govori hrvatski standardni jezik. Oblikuje svoje mišljenje i javno ga iznosi. Sastavlja govoreni ili pisani tekst jednostavne strukture. Vlada tehnikom čitanja i razumije pročitano. U razne svrhe čita i tumači jednostavnije književne i neknjiževne tekstove. Iznosi svoj stav o tekstu koji čita. Razlikuje glasove, oblike i vrste riječi 2 hrvatskoga standardnog jezika i zna primijeniti određena gramatička pravila 3 u govoru i pisanju. Pravilno upotrebljava riječi hrvatskoga standardnog jezika u komunikaciji. Književna djela iz obveznoga školskog programa smješta u životni kontekst. Izdvaja važne podatke iz teksta. Tumači elemente strukture književnoga teksta. Analizira tekst i zna dokazima potkrijepiti svoje mišljenje i stavove u svezi s tekstom. Tečno čita i kazuje stihove. Odabire djela za čitanje iz korpusa književnosti za djecu. Koristi medije u razne svrhe (informiranje, učenje, zabava).

Napredna razina

Sastavlja govoreni ili pisani tekst. Čita i kritički promišlja književne i neknjiževne tekstove. Oblikuje kratke tekstove u skladu sa svrhom govorenja i primjenjuje pravopisna pravila. Grafički organizira tekst. Izražava svoje mišljenje i stavove o tekstu te ih uspoređuje s mišljenjem drugih.

Razlikuje zavičajni govor od hrvatskoga standardnog jezika. Razlikuje vrste riječi hrvatskoga standardnog jezika i glagolska vremena. Analizira rečenice po obliku i značenju. Koristi jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju. Čita, tumači i vrednuje književna djela iz obveznoga i izbornoga školskog programa, kao i književna djela izvan školskoga programa. Samostalno uočava probleme u književnome djelu. Iznosi svoj sud o književnome djelu i povezuje ga s vlastitim iskustvom. Iskazuje ljubav i poštovanje prema književnosti i vrijednosti nacionalne kulture i kulture drugih naroda primjereno svojoj dobi. Koristi medije u razne svrhe i stvara medijske sadržaje. Posjećuje kulturne događaje primjerene svojoj dobi.

Specifična predmetna kompetencija: Jezik

Osnovna razina

Upotrebljava hrvatski standardni jezik u komunikaciji. Uz pomoć razlikuje standardni jezik od zavičajnoga govora. Prepoznaje neprimjeren govor kao negativnu pojavu. Uz pomoć primjenjuje pravila hrvatskoga standardnog jezika koja se odnose na glasove i oblike riječi i rečenica. Pravilno koristi riječi iz udžbenika i lektire u svakodnevnoj komunikaciji. Sluša sugovornika i poznaje osnovna pravila vođenja razgovora. Sastavlja kratak govoreni ili pisani tekst jednostavne strukture. Vlada osnovnim oblicima pisane komunikacije potrebnima za svakodnevnu uporabu. Primjenjuje pravopisnu normu u jednostavnijim primjerima.

Srednja razina

Pravilno upotrebljava hrvatski standardni jezik u komunikaciji. Razlikuje standardni jezik od zavičajnoga govora. U govoru i pisanju primjenjuje određena gramatička pravila koja se odnose na glasove, oblike i vrste riječi i rečenice hrvatskoga standardnog jezika. Primjenjuje pravopisnu normu. Oblikuje svoje mišljenje i javno ga iznosi. Sastavlja govoreni ili pisani tekst. Vlada tehnikom čitanja, čita tekst s razumijevanjem, izdvaja i tumači važne podatke iz teksta.

Napredna razina

Primjenjuje normu hrvatskoga standardnog jezika koja se odnosi na glasove, oblike riječi i rečenice. Razlikuje vrste riječi hrvatskoga standardnog jezika i glagolska vremena. Analizira rečenice po obliku i značenju. Koristi jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju. Sastavlja jednostavniji govoreni ili pisani tekst o doživljaju književnoga djela kao i o temama iz svakodnevnoga života i svijeta mašte. Čita i kritički promišlja književne i neknjiževne tekstove. Oblikuje kratke tekstove u skladu sa svrhom govorenja i primjenjuje pravopisna pravila. Grafički organizira tekst. Izražava svoje mišljenje i stavove o tekstu te ih uspoređuje s mišljenjem drugih. Govori jasno i sugovornika sluša pozorno uz uvažavanje i razumijevanje tuđega mišljenja. Razumije značenje riječi iz udžbenika, lektire i svakodnevne komunikacije i zna ih pravilno upotrijebiti u odgovarajućemu obliku i kontekstu. Primjenjuje pravopisnu normu i koristi školsko izdanje pravopisa.

Specifična predmetna kompetencija: Književnost

Osnovna razina

Zamjećuje osnovna obilježja pripovijetke, pjesme, bajke, basne, zagonetke, igrokaza, dječjeg romana. Odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome tekstu. Odgovara na pitanja o pročitanoj pjesmi. Prepoznaje temu književnoga teksta. Prepoznaje glavne dijelove proznoga teksta: dijalog, monolog, opis. Prepoznaje redoslijed događaja. Prepoznaje glavne i sporedne likove. Čita književne tekstove. Razlikuje književni tekst od neknjiževnoga. Razvija čitateljske navike.

Srednja razina

Samostalno postavlja pitanja nakon čitanja priče i sluša odgovore drugih. Povezuje likove s mjestom i vremenom radnje. Određuje osvnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru. Prepoznaje ritam i rimu, ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi. Prepričava sadržaj pročitanoga djela. Prikazuje tijek događaja i likove u priči. Izdvaja dijelove teksta koji su ga se najviše dojmili. Prepoznaje pozitivne likove iz teksta te uočava dobre i loše postupke likova. Tečno čita književne tekstove. Redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima.

Napredna razina

Objašnjava postupke likova i događaje u književnome djelu. Prepoznaje preneseno značenje izraza ili dijelova književnoga teksta. Prepoznaje pjesničke slike, personifikaciju i onomatopeju. Prepričava sadržaj priče iz perspektive drugog lika, vremena ili mjesta. Iskazuje i objašnjava svoje mišljenje o književnome tekstu. Razgovara s ostalim učenicima o istaknutim obilježjima i vrijednostima u tekstu, uočava pozitivne životne vrijednosti. Navodi argumente kojima potkrepljuje vlastito mišljenje. Izražajno čita književne tekstove. Svakodnevno čita iz užitka, razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone.

Opći standardi postignuća – obrazovni standardi za kraj 1. ciklusa obveznoga obrazovanja za predmet Hrvatski jezik sadrže standarde postignuća za područja: Jezik, Književnost i Jezična i medijska kultura. U okviru svakoga područja opisani su zahtjevi na tri razine.

Sljedeći iskazi opisuju što učenik zna i za što je sposoban na osnovnoj razini u svakome području.

1. Područje JEZIK

1HJ.1.1.1. Uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između standardnoga jezika i zavičajnoga govora; zna kojim se jezikom služi, prepoznaje govorne i pisane tekstove na zavičajnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.

1HJ.1.1.2. Pravilno izgovara glasove; uočava samoglasnike i suglasnike u riječi; razlikuje glas, slovo, riječ i rastavlja jednosložne i dvosložne riječi na slogove.

1HJ.1.1.3. Prepoznaje vrste riječi u jednostavnim rečenicama.

1HJ.1.1.4. Prepoznaje gramatičke kategorije promjenjivih riječi (rod i broj imenica) i glagolsko vrijeme (prošlost, sadašnjost, budućnost).

1HJ.1.1.5. Prepoznaje vrstu (izjavna, upitna, usklična) i oblik (jesna, niječna) rečenice.

1HJ.1.1.6. Prepoznaje antonimiju, sinonimiju, umanjenice, uvećanice; prepoznaje značenje riječi i frazeologizama koji se rabe u svakodnevnoj komunikaciji.

1HJ.1.1.7. Prepoznaje upravni i neupravnog govor

2. Područje KNJIŽEVNOST

1HJ.1.2.1. Prepoznaje književna djela iz obveznoga školskog programa; u tekstu pronalazi autora i naziv djela; uz pomoć pitanja zna prepričati osnovni sadržaj djela i imenovati glavne likove.

1HJ.1.2.2. Prepoznaje književne vrste (bajku, basnu, priču, pjesmu, igrokaz i dječji roman); razlikuje usmenu od autorske književnosti. 1HJ1.2.3. Prepoznaje temu, mjesto i vrijeme odvijanja radnje, stih i kiticu.

1HJ.1.2.4. Prepoznaje i navodi vrijednosti književnoga teksta u odabranim dijelovima teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu (izdvaja dijelove teksta koji su mu se svidjeli, uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu, prepoznaje pozitivne osobine likova iz teksta, uočava dobre i loše postupke likova u književnome tekstu).

1HJ.1.2.5. Vlada osnovnom tehnikom čitanja i uz pomoć učitelja izabire knjige za čitanje.

3. Područje JEZIČNA I MEDIJSKA KULTURA

1HJ.1.3.1. Posjeduje osnovnu komunikacijsku kulturu (kulturu izražavanja, slušanja i poštovanja sugovornika i tuđega mišljenja); prepoznaje govor mržnje kao negativnu pojavu u društvu; uz pomoć učitelja sudjeluje u razgovoru, sluša sugovornika, postavlja pitanja u skladu s vlastitim potrebama, poštuje pravila uljudnoga ophođenja; zna značenje riječi i upotrebljava ih u sintagmama i u uobičajenim komunikacijskim situacijama.

1HJ.1.3.2. Zna pravilno izgovoriti sve glasove, poštuje standardnojezičnu normu u govoru.

1HJ.1.3.3. Sluša s razumijevanjem jednostavne govorne/čitane tekstove: uz pomoć učitelja izdvaja ključne podatke iz teksta, izdvaja nepoznate riječi i odgovara na pitanja.

1HJ.1.3.4. Čita kraći tekst s razumijevanjem, kazuje napamet naučene stihove, razlikuje dijelove teksta, odgovara na postavljena pitanja o tekstu; uočava temeljno značenje pročitanoga teksta.

1HJ.1.3.5. Pravilno oblikuje i zapisuje tiskana i pisana slova abecede; uz smjernice zapisuje jednostavne rečenice temeljene na vlastitome iskustvu i mašti; prema planu i uz pomoć piše kraće tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem.

1HJ.1.3.6. Primjenjuje pravopisnu normu u jednostavnijim primjerima (veliko slovo na početku rečenice i u pisanju vlastitih imena); rabi interpunkcijske znakove na kraju rečenice (točka, upitnik, uskličnik); pravilno zapisuje česticu li i niječnice ne i ni.

1HJ.1.3.7. Prepoznaje različite vrste medija i izabire medijski sadržaj, sluša zvučne priče, služi se edukativnim digitalnim medijima primjerenima dobi; obrazlaže mišljenje o izabranim medijskim sadržajima.

1HJ.1.3.8. Uz pomoć razlikuje i opisuje kulturni događaj; uz poticaj sudjeluje u kulturnim događajima i izdvaja što mu se sviđa/ne sviđa u vezi s kulturnim događajima, iskazuje svoj doživljaj o kulturnome događaju crtežom, slikom i govorom.

Sljedeći iskazi opisuju što učenik zna i za što je sposoban na srednjoj razini u svakome području.

1. Područje JEZIK

1HJ.2.1.1. Prema smjernicama uočava i objašnjava razliku između standardnoga jezika i zavičajnoga govora; piše i govori na hrvatskome standardnom jeziku i zavičajnome govoru.

1HJ.2.1.2. Razlikuje samoglasnike i suglasnike; rastavlja višesložne riječi na slogove.

1HJ.2.1.3. Određuje vrste riječi (imenice, zamjenice, pridjeve, brojeve i glagole) u rečenicama.

1HJ.2.1.4. Određuje gramatičke kategorije promjenjivih riječi (rod i broj), prepoznaje vrste riječi, u navedenim primjerima određuje glagolsko vrijeme (prošlost, sadašnjost, budućnost), zna prebaciti glagole iz jednog glagolskog vremena u drugo, razlikuje opće i vlastite imenice, opisne i posvojne pridjeve, osnovne i redne brojeve.

1HJ.2.1.5. Samostalno određuje vrstu i oblik rečenice.

1HJ.2.1.6. Uočava antonimiju, sinonimiju, umanjenice i uvećanice, značenje riječi i frazeologizama koji se javljaju u školskim tekstovima i pravilno ih rabi.

1HJ.2.1.7. Razlikuje upravni od neupravnoga govora, upotrebljava odgovarajuće interpunkcijske znake za obilježavanje upravnoga govora.

2. Područje KNJIŽEVNOST

1HJ.2.2.1. Poznaje književna djela iz obveznoga školskog programa, navodi autora i naziv djela; uz pomoć plana zna prepričati sadržaj djela, odrediti temu i imenovati glavne i sporedne likove.

1HJ.2.2.2. Razlikuje književne vrste (bajku, basnu, priču, pjesmu, igrokaz i dječji roman); objašnjava razliku između usmene i autorske književnosti. 1HJ.2.2.3. Određuje temu, mjesto i vrijeme odvijanja radnje u tekstu, karakteristične osobine, osjećaje, izgled i postupke likova, stih, kiticu i rimu u lirskoj pjesmi.

1HJ.2.2.4. Objašnjava vrijednosti književnoga teksta i izražava mišljenje o uočenim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima i vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.

1HJ.2.2.5. Čita s razumijevanjem; samostalno izabire knjige za čitanje.

3. Područje JEZIČNA I MEDIJSKA KULTURA

1HJ.2.3.1. Oblikuje svoje mišljenje i javno ga iznosi; služi se hrvatskim standardnim jezikom; sudjeluje u razgovoru, sluša sugovornika, postavlja pitanja u skladu s vlastitim potrebama, poštuje pravila uljudnoga ophođenja; rabi nove riječi u svakodnevnoj komunikaciji.

1HJ.2.3.2. Točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu; izgovara prototipne i učestale riječi koje su dio aktivnoga riječnika u kojima je glas ije/je/e/i.

1HJ.2.3.3. Aktivno sluša različite vrste tekstova i izražava svoje mišljenje o pročitanome tekstu, uspoređuje mišljenja i stavove o slušanome tekstu primjereno dobi, oblikuje sažetu poruku slušanoga teksta, izdvaja ključne riječi i glavnu ideju teksta

1HJ.2.3.4. Čita tekst s razumijevanjem, tečno kazuje napamet naučene stihove, izdvaja važne podatke iz teksta i opisuje temeljno značenje teksta, prepričava tekst, objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora i zaključivanja na temelju konteksta, uz pomoć predstavlja tekst u odgovarajućemu nelinearnom obliku (unosi podatke iz teksta u tablice ili dijagrame, pravi sheme, umne mape…) i stvara novi svršetak.

1HJ.2.3.5. Piše čitljivo tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem; piše prema predlošcima (kompozicijski plan) o predmetu, slici ili izvornoj stvarnosti.

1HJ.2.3.6. Primjenjuje pravopisnu normu u pisanju imena časopisa, knjiga, institucija, ulica, trgova, mjesta, država, posvojnih pridjeva; pravilno rabi navodnike; provjerava slovopisnu čitljivost u pisanju, prepoznaje i ispravlja pogreške u tekstu, rastavlja riječi na slogove na kraju retka, prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu, upotrebljava oznake za mjerne jedinice, piše dvotočje i zarez u nabrajanju; pravilno rabi u pisanju skupove ije/je/e/i.

1HJ.2.3.7. Razlikuje različite vrste medija, opisuje medijske sadržaje, prepričava kratku filmsku priču logičnim slijedom nakon gledanja filma, razlikuje glavne i sporedne likove.

1.HJ.2.3.8. Aktivno sudjeluje u kultulturnim događajima, nakon posjeta vodi smislen razgovor s drugim sudionicima, izdvaja što mu se sviđa/ne sviđa u svezi s kulturnim događajem te obrazlaže svoje mišljenje, iskazuje svoj doživljaj nakon kulturnoga događanja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom.

Sljedeći iskazi opisuju što učenik zna i za što je sposoban na naprednoj razini u svakome području.

1. Područje JEZIK

1HJ.3.1.1. Samostalno opisuje zavičajni govor i objašnjava razliku između hrvatskoga standardnog jezika i zavičajnoga govora; objašnjava važnost učenja hrvatskoga standardnog jezika i ima pozitivan odnos prema zavičajnome govoru.

1HJ.3.1.2. Primjenjuje govorne vrednote i pravogovornu normu; određuje mjesto rečeničnoga naglaska u jednostavnijim primjerima.

1HJ.3.1.3. Samostalno imenuje i određuje vrste riječi u složenim rečenicama.

1HJ.3.1.4. Zna promijeniti oblik promjenjivih riječi prema zadanome kriteriju.

1HJ.3.1.5. Samostalno sastavlja rečenice po priopćajnoj svrsi i obliku.

1HJ.3.1.6. Samostalno određuje sinonime, antonime, umanjenice i uvećanice.

1HJ.3.1.7. Pravilno se služi upravnim i neupravnim govorom u govorenju i pisanju.

2. Područje KNJIŽEVNOST

1HJ.3.2.1. Samostalno navodi književna djela i autore iz obveznoga školskog programa; zna prepričati osnovni sadržaj djela, navesti temu i glavni motiv djela te imenovati glavne i sporedne likove.

1HJ.3.2.2. Imenuje književne vrste (bajku, basnu, priču, pjesmu, igrokaz i dječji roman) i navodi njihova glavna obilježja; tumači razlike između usmene i autorske književnosti te svoje stavove potkrepljuje dokazima. 1HJ.2.2.3. Tumači osobine, ponašanje i postupke likova, potkrepljujući svoje stavove primjerima iz teksta; uočava uzročno-posljedičnu povezanost događaja.

1HJ.3.2.4. Izražava mišljenje o pročitanome književnom tekstu potkrepljujući ga dijelovima teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.

1HJ.3.2.5. Svakodnevno čita iz užitka, razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone. Izabire tekstove prema interesu sa širega popisa predloženih književnih tekstova za čitanje.

3. Područje JEZIČNA I MEDIJSKA KULTURA

1HJ.3.3.1. Ima izgrađenu komunikacijsku kulturu primjerenu svojoj dobi; razlikuje različite svrhe govorenja; organizira svoj govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak; služi se novim riječima u skladu s temom govora i komunikacijskom situacijom.

1HJ.3.3.2. Kazuje misli ili tekst prirodno, poštujući rečenični naglasak, intonaciju te ostale vrednote govorenoga jezika.

1HJ.3.3.3. Aktivno sluša; izdvaja potrebne činjenice, podatke i važne pojedinosti iz slušanoga teksta, izvodi složenije zaključke; oblikuje vezani tekst o slušanome tekstu; iskazuje svoje mišljenje i stavove u svezi s tekstom, te ih potkrepljuje dokazima iz teksta; razlikuje različita gledišta zastupljena u informativnome tekstu.

1HJ.3.3.4. Izražajno čita tekst i tečno i izražajno kazuje napamet naučene stihove; čita tekst u razne svrhe primjerene svojoj dobi i jezičnomu razvoju; preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči i sl.; predstavlja tekst u odgovarajućoj nelinearnoj formi.

1HJ.3.3.5. Samostalno oblikuje i piše sastavak prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi prema raznim modelima vođenoga pisanja, piše bilješke, raščlanjuje i prosuđuje vlastiti tekst prema zadanim kriterijima.

1HJ.3.3.6. Dosljedno primjenjuje pravopisnu normu (predviđenu školskim programom).

1HJ.3.3.7. Zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i filma nastalih prema književnome djelu, samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavnopoučnim časopisima za djecu.

1.HJ.3.3.8. Iznosi svoja zapažanja, stavove, misli i osjećaje nakon posjeta kulturnomu događaju potkrepljujući ih odgovarajućim primjerima.

MAĐARSKI JEZIK

MAGYAR NYELV

ÁLTALÁNOS TANTÁRGYI KOMPETENCIÁK

A tanuló alkalmazza a magyar nyelvi ismereteket és az irodalmi művek értelmezésének alapelveit; tiszteletben tartja az igényes nyelvhasználat szabályait, és a nyelvet kreatív módon alkalmazza a szóbeli és írásbeli kommunikáció során. Képes logikusan tagolt szóbeli és írásbeli szöveget alkotni; elsajátítja, hogyan kell olvasni, értelmezni, összevetni és értékelni a nemzeti és nemzetközi kulturális örökség tárházából válogatott olyan szépirodalmi és nem szépirodalmi jellegű szövegeket, amelyek életkorának megfelelnek; felfedezi az irodalmi művek és más művészeti alkotások kapcsolatát, képes az irodalmi műveket intermediális kontextusba helyezni; képessé válik irodalmi ízlése szerint kiválasztani olvasmányait, valamint megtanulja őrizni, ápolni és szeretni a magyar nyelvet.

Alapszint

Értelmesen beszél, tiszteletben tartja az igényes nyelvhasználat szabályait. Megbecsüli beszédpartnerét, és odafigyel rá. Egyszerű szóbeli vagy írásbeli szövegeket tud alkotni. Ismeri és készségszinten használja a kibővített magyar ábécé nyomtatott és írott betűit, valamint az írásjeleket, egyszerűbb példákban alkalmazni tudja a helyesírási alapelveket. Érthetően és folyékonyan olvas. Különböző céllal képes rövidebb, egyszerűbb szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegeket olvasni és értelmezni. A nem szépirodalmi szövegből képes kikeresni és értékelni az alapinformációkat.

Felismeri a gyűlöletbeszédet mint negatív társadalmi jelenséget. Helyesen használja a mindennapi kommunikációban előforduló szavakat és kifejezéseket.

Ismeri az iskolai tanterv által kötelezően előirányzott irodalmi művek szerzőit. Különbséget tesz a szerzői alkotású irodalmi művek és a népköltészet között. Az iskolai olvasmányokban felismeri az epikai, lírai és drámai művek tematikai alapelemeit.

Középszint

Élőszóban szabatosan fogalmazza meg a véleményét. Közepesen hosszú terjedelmű, de nem bonyolult szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegek alapgondolatait és szerkezeti elemeit képes logikusan és kreatívan megalkotott, egyszerűbb szóbeli, illetve írásbeli szövegben értelmezni. Különböző céllal képes szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegeket olvasni, értelmezni. Világosan fejti ki az olvasott szövegről alkotott álláspontját.

Megkülönbözteti a magyar hangrendszer hangjait, a magyar nyelvrendszer néhány szófaját (ige, főnév, melléknév, számnév, névelő, személyes névmás, igekötő, névutó), szóelemeit (szótő, toldalék) és mondatfajtáit, s beszédben és írásban alkalmazni tudja a tanterv által előírt nyelvtani szabályokat. Helyesen használja szókincsét, az általános iskolai képzés szintjének megfelelően.

Értelmezi az irodalmi szöveg szerkezetének kulcsfontosságú tényezőit, valamint annak tematikai, nyelvi és kompozíciós tulajdonságait. A tantervvel előirányzott irodalmi művek értelmezésekor alkalmazza az alapvető irodalmi szakkifejezéseket. Elemzi az irodalmi műben a kiragadott problémát, s az alapszöveg alapján képes érvekkel alátámasztani véleményét és álláspontját. Önállóan válogatja olvasmányait a gyermekirodalom és a korosztályának megfelelő irodalom köréből.

Haladó szint

Egyszerűbb szóbeli és írásbeli érvelő szöveget tud alkotni. Képes közepesen bonyolult szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegeket olvasni és kritikailag átgondolni.

A tanult mondatrészeket felismeri az egyszerű mondatban, és ágrajzot is készít. A nyelvet a kifejezési lehetőségek táraként használja.

Kritikai hozzáállással olvassa, értelmezi és értékeli az iskolai tanterv által kötelezően előirányzott, illetve választható irodalmi műveket. Az irodalmi műben képes önállóan meglátni a problémákat. Összefüggésében értelmezi az irodalom és más művészetek kapcsolatát. Megérti a művek közötti intermediális kapcsolatokat. Olvassa és értelmezi az egyszerűbb nem lineáris szövegeket.

SPECIÁLIS TANTÁRGYI KOMPETENCIÁK

Magyar nyelv és kommunikációs kultúra

Alapszint

Érti, mi a nyelv, becsüli saját anyanyelvét, és tiszteletben tartja a többi nyelvet is. Felismeri a gyűlöletbeszédet mint negatív társadalmi jelenséget. A hangok, szóelemek és mondatfajták létrehozásakor alkalmazza a nyelvi normát. Helyesen használja a mindennapi kommunikációban előforduló szavakat és kifejezéseket. Érthetően, szabatosan beszél, és figyelmesen, tisztelettel hallgatja beszédpartnerét. Egyszerű szóbeli vagy írásbeli szöveget tud alkotni valamely irodalmi mű keltette élményéről, illetve a mindennapi életből merített témákról. Ismeri és használja a kibővített magyar ábécé nyomtatott és írott betűit, valamint a tanult írásjeleket. Egyszerűbb példákban alkalmazni tudja a helyesírási alapelveket.

Középszint

Megkülönbözteti a magyar hangrendszer hangjait, a magyar nyelvrendszer néhány szófaját (ige, főnév, melléknév, számnév, névelő, személyes névmás, igekötő, névutó), szóelemeit (szótő, toldalék) és mondatfajtáit, s beszédben és írásban alkalmazni tudja a tanult nyelvtani szabályokat. Helyesen használja szókincsét életkorának megfelelően. Használni tudja a szótárakat, kézikönyveket és enciklopédiákat. Képes tájékozódni a különböző dokumentumtípusokban (hagyományos és elektronikus ismerethordozók), tömegkommunikációs és hálózaton elérhető forrásokban. Érthetően megfogalmazza a véleményét. Szövegértelmezése során logikus és jól szerkesztett, közepesen összetett szóbeli vagy írásbeli szöveget képes létrehozni.

Haladó szint

A különféle közlési helyzetekben felismeri a kódváltás jelenségét, s maga is képessé válik e kommunikációs magatartás tudatos stratégiáinak kialakítására. A magyar nyelv hangállományáról, a szófajokról és alkategóriáikról, a szóelemekről, valamint a mondatfajtákról tanultakat beszédben és írásban egyaránt alkalmazni tudja. Kialakul az igénye a szókincs folyamatos bővítése iránt. Egyszerűbb érvelő szöveget tud alkotni. Következetesen alkalmazza a tanult helyesírási szabályokat és alapelveket. Szövegalkotáskor alkalmazza az e-dokumentumok előállításának alapvető szabályait.

Irodalom

Alapszint

Érthetően és folyékonyan olvas. Különböző céllal képes a tanterv által előirányzott rövidebb, egyszerűbb szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegeket olvasni, megérteni és saját szavaival elmondani. Képes röviden leírni valamely irodalmi mű által kiváltott olvasmányélményét, és a nem szépirodalmi szövegekből kiemelni a kért információkat. Ismeri a tantervben előirányzott irodalmi művek szerzőit. Megkülönbözteti a szóbeli és a szerzői irodalmat. Az iskolai olvasmányokban felismeri az epikai, lírai és drámai művek tematikai alapelemeit. Benyomásait és következtetéseit a szépirodalmi vagy nem szépirodalmi szövegből vett egyszerűbb példákkal támasztja alá.

Középszint

Képes a tanterv által kötelezően előirányzott közepesen hosszú terjedelmű, de nem bonyolult szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegeket értelmezni. Ismeri a tanult irodalmi szakkifejezéseket, és helyesen alkalmazza őket. Önállóan elemzi az irodalmi szövegben a kiválasztott problémát, és érvekkel tudja alátámasztani véleményét. Ismeri az alapvető olvasási stratégiákat, és a tipikus olvasási helyzetekben alkalmazza is őket. Egyértelműen állást foglal az olvasott szöveg kapcsán. Önállóan válogatja olvasmányait a gyermekirodalom és a korosztályának megfelelő irodalom köréből. Olvasói és nézői érdeklődést tanúsít (pl. szívesen jár könyvtárba, színházba, moziba, él a világháló nyújtotta multimediális lehetőségekkel stb.).

Haladó szint

Élményszerűen és kritikai szemléletmóddal olvas, értelmez és értékel közepesen összetett irodalmi és nem szépirodalmi szövegeket, az előirányzott tantervi követelményekkel összhangban. Önállóan fedezi fel és elemzi az irodalmi szövegekben található problémákat. Az értelmezett irodalmi mű kiválasztott tematikai jellemzőit összeveti más művek megfelelő jegyeivel. Összefüggésében értelmezi az irodalom és más művészetek kapcsolatát. Megérti a művek közötti intermediális kapcsolatokat. Az irodalmi szöveggel kapcsolatos megítélését érvekkel támasztja alá. Az olvasási feladatnak megfelelő olvasási stratégiákat alkalmazza. Tud ajánlani irodalmi művet, s meg is tudja indokolni választását. Szeretetet és megbecsülést tanúsít a nemzeti kultúra, irodalom és egyéb értékek, valamint más népek kultúrája iránt.

TUDÁSSZINTEK – STANDARDOK

A kötelező oktatás első ciklusának végén elvárt tanulói teljesítmény általános szabványai magyar nyelvből a következő képzési területek teljesítményszabványait ölelik fel: nyelvi ismeretek, irodalmi ismeretek, nyelv- és kommunikációs kultúra. Mindhárom területen belül három tudásszint követelményeit fektettük le.

ALAPSZINT

Az alábbi meghatározások a tanulók mindhárom képzési területen elsajátított alapszintű tudására/ismereteire és készségeire vonatkoznak.

A NYELVI ISMERETEK részterületein a tanuló:

1MNY.1.1.1. Érti, mi a nyelv; becsüli, ápolja, szereti saját anyanyelvét, és tiszteletben tartja a többi nyelvet. Felismeri a gyűlöletbeszédet mint negatív társadalmi jelenséget, tudatában van a nyelvi tolerancia fontosságának. Ismeri az ábécét, fel tudja sorolni a magán- és mássalhangzókat. Ismeri a betűrendbe sorolás, a szótagolás és az elválasztás szabályait. Alkalmazza a mondatkezdő nagybetűt és a mondatvégi írásjeleket (pont, kérdőjel és felkiáltójel), valamint felsorolásnál a vesszőt.

1MNY.1.1.2. Felismeri az egyszerű és az összetett szavakat. A szófajok közül felismeri és megnevezi az igét, főnevet, melléknevet, számnevet, a névelőt, a személyes névmást, az igekötőt és a névutót. Képes a következő tulajdonnevek helyes írásmódjára: személynév, állatnév, helységnév, az iskola neve. Ismeri az igeidőket, felismeri az ige személyét és számát, képes a főnevek egyes és többes számának megkülönböztetésére. Felismeri és megnevezi a szóelemeket (szótő, toldalék).

1MNY.1.1.3. Felismeri és megnevezi a mondatfajtákat a beszélő szándéka szerint (kijelentő, kérdő, felkiáltó, felszólító, óhajtó). Mondatelemzéskor felismeri a következő mondatrészeket: állítmány, alany, tárgy.

1MNY.1.1.4. Jelentéstani szempontból felismeri az egyjelentésű és többjelentésű szavakat. Ismeri és helyesen használja az olvasmányaiban fellelhető és a mindennapi kommunikációs helyzetekben előforduló (életkorának megfelelő) szavakat és kifejezéseket. A (hivatalos vagy kötetlen) közlési szándéknak megfelelő szókincset használja.

Az IRODALMI ISMERETEK részterületein a tanuló:

1MNY.1.2.1. Felismeri a tantervben előírt alapművek címét és szerzőjét; felismeri az irodalmi mű jellemző vonásait, meghatározza az irodalmi mű témáját és szereplőit, összefoglalja a cselekményt. Felismeri és megkülönbözteti a prózai és verses formákat. Megkülönbözteti a népköltészetet a műköltészettől, a szépirodalmi szöveget a nem szépirodalmi szövegektől. Meg tudja különböztetni a fikciót és a valóságot.

1MNY.1.2.2. Különbséget tesz az elbeszélés, a leírás és a dialógus között. Meg tudja állapítani a cselekmény helyét és idejét. Felismeri az idézetet. Felismeri a hasonlatot, megszemélyesítést, ismétlést.

1MNY.1.2.3. Felismeri és értelmezi a tanterv által kötelezően előirányzott egyszerű szövegek konfliktushelyzeteit, a hősök jellemvonásait.

MNY.1.2.4. A szépirodalmi művek tudatos, igényes olvasója. Szövegösszefüggésben értelmezi a szövegek vizuális környezetét (illusztráció, ábra; képolvasás). Tiszteli a nemzeti irodalom és kultúra hagyományait.

A NYELV- ÉS KOMMUNIKÁCIÓS KULTÚRA részterületein a tanuló:

1MNY.1.3.1. Alapszintű kommunikációs kultúrával rendelkezik (törekszik kulturáltan kifejezni gondolatait, megbecsüli beszédpartnerét, odafigyel rá, tiszteletben tartja mások véleményét). Értelmes és szabatos beszédre, helyes artikulációra törekszik. Érthetően és folyékonyan olvas hangosan szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegeket. Képes rövid, egyszerű, nem szépirodalmi szöveg összefoglalására. Képes figyelemmel követni és megérteni egyszerűbb előadásokat (pl. színielőadás, mesemondás, szavalóverseny stb.).

1MNY.1.3.2. Egyszerű szerkezetű szóbeli vagy írásbeli szövegeket tud alkotni. Képes egyszerű szöveget alkotni szóban vagy írásban, amelyben valamely irodalmi élményét írja le, vagy egy valós, hétköznapi témát fejt ki. Képes üdvözletek (születésnap, karácsony, húsvét stb.), meghívók (évforduló, buli stb.) megírására. Rövid üzenetek írására képes (pl. hova távozott, hol van, miért késik, miért hiányzik stb.).

1MNY.1.3.3. Ismeri és használja a kibővített magyar ábécé nyomtatott és írott betűit, valamint a tanult írásjeleket. Értelmes, nyelvtanilag helyes mondatokat alkot. Írásban tudja a szöveget tagolni (cím, bekezdések) és makroszerkezeti egységekre osztani (bevezetés, tárgyalás, befejezés).

1MNY.1.3.4. Képes rövidebb, egyszerűbb szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegeket (pl. ismeretterjesztő szövegeket) olvasni és saját szavaival elmondani. Képes az olvasási alapstratégiákat alkalmazni (pl. hangos olvasás, néma olvasás) lineáris szövegekre.

1MNY.1.3.5. Eljut az egyszerűbb szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegek megértéséig. Képes nyelvileg kifejtett információkat kiszűrni a szövegből. Képes az alapinformációk összehasonlítására két rövid, egyszerű szövegben. Képes kritikus hozzáállással átgondolni egy rövid, egyszerű szépirodalmi vagy nem szépirodalmi szöveget (pl. tetszik-e neki a szöveg, érdekesnek/szokatlannak találja-e, nehézséget okoz-e az olvasása stb.).

1MNY.1.3.6. Eligazodik a (z iskolai) könyvtár tér- és állományszerkezetében, ismeri a könyvtárak alapszolgáltatásait, használatuk szabályait, tud könyvet kölcsönözni. Megkülönbözteti a nyomtatott és elektronikus információforrásokat. Az információszerzés érdekében használja a tartalommutatókat. Érdeklődésének megfelelően kulturális eseményeket látogat.

KÖZÉPSZINT

Az alábbi meghatározások a tanulók mindhárom képzési területen elsajátított középszintű tudására/ismereteire és készségeire vonatkoznak.

A NYELVI ISMERETEK részterületein a tanuló:

1MNY.2.1.1. Csoportosítani tudja a magánhangzókat a kiejtés időtartama alapján, törekszik a helyes hangképzésre. Ismeri és alkalmazza a betűrendbe sorolás, a szótagolás és elválasztás szabályait. Fel tudja osztani a mássalhangzókat a kiejtés időtartama szerint. Helyesen írja és használja az -e kérdőszót.

1MNY.2.1.2. Felismeri és megnevezi az egyszerű szavakat és az összetett szavakat. A szófajok közül felismeri és megnevezi az ige, főnév (köznév és tulajdonnév), melléknév, számnév (tő-, sorszám- és törtszámnév), (határozott) névelők, a személyes névmás, az igekötő és névutó általános jellemzőit. Felismeri a cselekvést és történést jelentő igéket, az igemódokat, a helyes igeragozást. Le tudja választani a toldalékokat a szótőről.

1MNY.2.1.3. Felismeri és megnevezi a mondatfajtákat a beszélő szándéka és logikai minőségük szerint. Alkalmazza a mondattanhoz kapcsolódó helyesírási tudnivalókat: a megszólítás írásmódját, a halmozott mondatrészek helyesírását, az írásjelek helyes használatát a mondatban. Képes egyszerűbb mondatok elemzésére. Mondatelemzéskor felismeri a következő mondatrészeket: állítmány, alany, tárgy, határozó (hely-, idő- és módhatározó).

1MNY.2.1.4. Jelentéstani szempontból felismeri az egyjelentésű, a többjelentésű és a rokon értelmű szavakat. Ismeri és helyesen használja a szépirodalmi művekben, tömegkommunikációs eszközökben előforduló (életkorának megfelelő) szavakat és kifejezéseket. Ismeri a leggyakrabban alkalmazott idegen szavak magyar megfelelőjét.

Az IRODALMI ISMERETEK részterületein a tanuló:

1MNY.2.2.1. Elhelyezi a tantervben előírt kötelező irodalmi műveket az alapvető irodalmi kontextusokban (magyar irodalom/világirodalom, szóbeli/szerzői). Képes a következő szépirodalmi szövegelemek meghatározására és példákkal való illusztrálására: téma, a cselekmény helye és ideje, főszereplő, mellékszereplő stb.

1MNY.2.2.2. Az iskolai tanterv által kötelezően előirányzott irodalmi művekben a szövegrészletek, a hősök és a helyzetek alapján felismeri a műnemet (líra, epika, dráma) és a műfajt. Ismeri és megnevezi a következő fogalmakat: mese, állatmese, monda, elbeszélés, dal stb. Felismeri és megnevezi a következő népi-kisepikai műfajokat: mondóka, közmondás, szólás, találós kérdés, népi gyermekjáték.

1MNY.2.2.3. Megkülönbözteti a kronológiai elbeszélésmódot. Ismeri és megnevezi a következő fogalmakat: meseelem, meseformula, valószerű és valószerűtlen elemek, konfliktus stb. Felismeri és megnevezi a hősök jellemét és a szereplők rendszerét, egymáshoz való viszonyát. Megnevezi a leírás formáit: személyleírás, tárgyleírás, tájleírás. Felismeri a humort a szövegekben. Felismeri a refrént, hasonlatot, ellentétet és hangutánzást. Felismeri a verssort, a versszakot és a rímet. Változatos olvasási stratégiákat alkalmaz.

A NYELV- ÉS KOMMUNIKÁCIÓS KULTÚRA részterületein a tanuló:

1MNY.2.3.1. Meg tudja fogalmazni véleményét, és igényes nyelvhasználatra törekedve nyilvános beszédhelyzetben képes kifejteni gondolatait. A mondatfonetikai eszközök közül tisztában van a hangsúly, a hanglejtés és a szünet szerepével, s kifejezően olvas vagy ad elő egyszerűbb szépirodalmi szövegeket. Képes hosszabb, de egyszerű, nem szépirodalmi szöveg tömörített vagy nem tömörített összefoglalására, elmondására. Vázlatot tud készíteni. Képes figyelemmel követni és megérteni az előadásokat (pl. színielőadás, mesemondás, szavalóverseny stb.). A vitában kulturált módon vesz rész, érvel.

1MNY.2.3.2. Nehézség nélkül használja az írott betűket. A feladott témával összhangban közepesen bonyolultabb szóbeli vagy írásbeli szövegeket tud alkotni a leírás, az elbeszélés és a kifejtés eszközeit alkalmazva. Egyszerűbb irodalmi művek értelmezésekor képes írásban vagy élőszóban koherens szöveget létrehozni. Képes önálló szövegek tagolására (bevezetés, tárgyalás, befejezés), az új bekezdések alkalmazására. Ismeri az udvarias megszólítás formáit. Közlését képes egyéni módon kezdeni és befejezni.

1MNY.2.3.3. Világos mondatokat alkot. Képes szabatos, teljes, jól formált mondatok alkotására, különféle szintaktikai szerkezetek használatára, beleértve a kevésbé bonyolult összetett mondatok alkalmazását is. Tudja a helyesírás szabályait bonyolultabb esetekben is alkalmazni. Írásban ki tudja emelni a címet és az alcímeket. Tudja javítani a szöveget, s ha szükséges, tud tervet változtatni, tartalmilag átszerkeszteni a szöveget. Képes különféle űrlapokat és formanyomtatványokat kitölteni (vezetéknév, utónév, szülők neve, születési év, születési hely, lakcím, telefon, az iskola neve, címe, osztály, tagozat), amelyekkel a mindennapi életben találkozik. Tud magánlevelet írni, s megcímezni.

1MNY.2.3.4. Különböző céllal (pl. informálódás, tanulás, önfejlesztés, esztétikai élmény átélése, szórakozás céljából) olvas hosszabb, de egyszerű szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegeket (pl. ismeretterjesztő szövegeket). Szélesebb körű olvasási stratégiákat alkalmaz (pl. felkutatja a lényeges információkat, a szöveget korábban szerzett ismereteihez köti, kérdéseket tesz fel, előrelátja a fejleményeket).

1MNY.2.3.5. Eljut a közepesen hosszú, de nem bonyolult szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegek megértéséig. Képes egy kiszemelt kérdéskör vagy eszmei szál alakulását nyomon követni a szövegben. Képes nyelvileg kifejtett (explicit) és nem kifejtett (implicit) információkat kiszűrni a (lineáris és nem lineáris) szövegből. Képes az alapinformációk összehasonlítására két vagy több szövegben.

1MNY.2.3.6. Képes tájékozódni a különböző dokumentumtípusokban (hagyományos és elektronikus ismerethordozók), tömegkommunikációs és hálózaton elérhető forrásokban. Ismeri a szótárak használati módját. Értelmezi a pozitív kommunikációs mintákat közvetítő egyszerűbb médiaszövegeket1: pl. blog-bejegyzések, képregényeket, animációs filmeket, videojátékokat, dalszövegeket, internetes portálok szövegeit stb. Megkülönbözteti a tényeket a véleményektől.

HALADÓ SZINT

Az alábbi meghatározások a tanulók mindhárom képzési területen elsajátított haladó szintű tudására/ismereteire és készségeire vonatkoznak

A NYELVI ISMERETEK részterületein a tanuló:

1MNY.3.1.1. Ismeri a nyelv alapvető kommunikációs szerepeit. Képes hallott szövegből kulcsszavakat, kulcsmondatokat kiemelni és értelmezni a szöveg egészét. Vázlat alapján vagy vázlat nélkül összefoglalja a hallott szöveget. Érti a következő fogalmakat: egynyelvűség, többnyelvűség. Bizonyos helyzetekben képes alkalmazni a kódváltás műveletét.

1MNY.3.1.2. Alkalmazza a vesszőt és az idézőjelet. Különbséget tesz az ly és a j használata között. Felismeri és alkalmazza a szóelemző írásmóddal kapcsolatos helyesírási szabályokat a szavakban: hangváltozások, igeidők (időjelek, módjelek). Képes az igéről és igekötőről tanult ismeretek használatára (személy, szám, idő, mód, ragozás).

1MNY.3.1.3. Felismeri és megnevezi az összes tanult szófaji kategóriát és alkategóriát, ismeri általános jellemzőiket. Alkalmazza a főnévvel kapcsolatos ismereteket (ragos főnevek, pl. kit? mit? kivel? mivel? hol? hová? honnan? kije? mije? kérdésekre válaszoló főnévi alakok). Használja a nagybetűt a következő esetekben: országnevek, folyók, tavak és tengerek nevei, valamint az ezek -i melléknévképzős alakjainak helyesírására. Ismeri a fokozott melléknevek helyesírását. Alkalmazza a szótani ismeretekhez kötődő helyesírási szabályokat (az igekötős igék és a névszó ragozott alakjainak helyesírása; az egy és kételemű tulajdonnévből képzett melléknevek helyesírása; a tőszámnevek, a sorszámnevek és törtszámnevek helyesírása betűkkel; a számok toldalékolása betűkkel; a keltezés helyes írásmódjai).

1MNY.3.1.4. Felismeri, megnevezi és beszédszituációban alkalmazza a mondatfajtákat a beszélő szándéka, a logikai minőség és szerkezetük szerint. Mondatelemzéskor felismeri a következő mondatrészeket: állítmány, alany, tárgy, határozó (hely-, idő- és módhatározó), jelző (minőség- és mennyiségjelző). Felismeri a halmozott mondatrészeket. Jártas a mondatelemzésben. Fel tudja vázolni a mondatok szerkezeti ábráját.

1MNY.3.1.5. Jelentéstani szempontból felismeri az egyjelentésű, a többjelentésű, a rokon értelmű és ellentétes jelentésű szavakat. Ismeri és helyesen használja a szépirodalmi és ismeretterjesztő szövegekben előforduló (életkorának megfelelő) szavakat, kifejezéseket, frazémákat. Ismeri és helyesen használja az olvasmányaiban és a mindennapi kommunikációs helyzetekben előforduló állandósult szókapcsolatokat, szólásokat, közmondásokat. A munkafüzeteiben, tankönyveiben levő új, ismeretlen szavakat, kifejezéseket önállóan tudja értelmezni a szövegkörnyezet alapján.

–––––––––

1 Azok a műsorok, filmek, képek, honlapok, amelyeket a különböző kommunikációs eszközök (pl. a televízió, mozi, rádió, videó, fényképészet, a nyomtatott sajtó, a zenei felvételek, a számítógépes játékok, az internet stb.) hordoznak, illetve továbbítanak.

Az IRODALMI ISMERETEK részterületein a tanuló:

1MNY.3.2.1. Önállóan értelmezi a tantervi (kötelező vagy választható), közepesen bonyolult irodalmi művek nyelvi és szerkezeti szempontjait; felfedezi, összeköti és elemezi, érvekkel támasztja alá a különböző nyelvi-stilisztikai eszközök szerepét. Az irodalmi műveket össze tudja hasonlítani műfajuk/típusuk és témájuk alapján. Felfedezi az irodalmi művek és más művészeti alkotások kapcsolatát, képes az irodalmi műveket intermediális kontextusba helyezni.

1MNY.3.2.2. Képes a szereplők tetteinek és magatartásformáinak értelmezésére az adott szövegre hivatkozva. Felismeri a szövegen belüli ok-okozati összefüggéseket, előzményeket és következményeket. Tud tanterven kívüli irodalmi műveket is ajánlani, és meg tudja indokolni javaslatát. A művészi befogadás során felfedezi az irodalom és a társművészetek kapcsolatát, képes azonosságok és különbségek megfogalmazására.

1MNY.3.2.3. A megadott szempontok alapján értékeli a saját és a másik tanulók irodalmi szövegekhez kapcsolódó írásbeli feladatait, önállóan kutatja az őt érdeklő témát, és felméri a saját előrehaladását, elemzi, értékeli, felülbírálja az irodalmi szövegekről alkotott saját és mások általi véleményt. Könyvtárba jár és önállóan választ irodalmi alkotást, képes naplót vezetni olvasmányairól. Ismeri és felismeri a szöveg és a könyv részeit, szerkezeti egységeit (cím, fejezet, szerző; tartalom, szómagyarázat). Fejleszti kreativitását és alkotási, önkifejezési készségét.

A NYELV- ÉS KOMMUNIKÁCIÓS KULTÚRA részterületein a tanuló:

1MNY.3.3.1. A mondatfonetikai eszközök közül tisztában van a hangsúly, a hanglejtés, a szünet, továbbá a hangszín-, hangmagasság- és tempóváltás, valamint a dinamika szerepével. Kifejezően olvas vagy ad elő közepesen bonyolult szépirodalmi szövegeket. Képes közepesen bonyolult, nem szépirodalmi szöveg összefoglalására, elmondására. Meghatározott műfajokban témának, kommunikációs alkalomnak megfelelő kritikus, egyéni szemléletű, nyelvi-stilisztikai szempontból példás szövegeket, beszámolót alkot. Képes kritikus hozzáállással követni az előadásokat (pl. színielőadás, mesemondás, szavalóverseny stb.), amelyek megfelelnek a korosztályának.

1MNY.3.3.2. Ismeri az anyaggyűjtés módjait, és ezeket felhasználva egyszerűbb szóbeli és írásbeli érvelő szöveget tud alkotni. Egy irodalmi mű értelmezésekor képes írásban vagy élőszóban kereken fogalmazni. Jól osztja el az alap- és kiegészítő információkat, és példákkal támasztja alá mondanivalóját. Valós vagy képzeletbeli tapasztalatokat, szereplőket illetve eseményeket bemutató fogalmazást tud írni.

1MNY.3.3.3. Következetesen alkalmazza a helyesírási szabályokat és alapelveket, amelyeket a kötelező iskolai tanterv előirányoz. Képes olyan szövegeket létrehozni, amelyekben a téma, a kompozíció, a tartalom és a stílus megfelelnek a feladatnak, a szöveg rendeltetésének és a címzettnek (célközönségnek). Levelet ír, és különféle (a mindennapi életben sűrűn előforduló) formanyomtatványokat, űrlapokat tölt ki. Ismeri az e-dokumentumok létrehozásához szükséges szabályrendszer alapvető elemeit.

1MNY.3.3.4. Különböző céllal (pl. informálódás, tanulás, önfejlesztés, esztétikai élmény átélése, szórakozás céljából) olvas közepesen bonyolult szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegeket (pl. szakszövegeket, tudománynépszerűsítő ismeretterjesztő szövegeket stb.). Olvasási stratégiáit az olvasmány műfajának függvényében választja ki, s az olvasás során helyesbíti/formálja a szöveg jelentése kapcsán levont következtetéseit.

1MNY.3.3.5. Eljut a közepesen bonyolult szépirodalmi és nem szépirodalmi szövegek megértéséig. Képes egy kiszemelt kérdéskör vagy eszmei szál alakulását nyomon követni a szövegben. Képes nyelvileg kifejtett (explicit) és nem kifejtett (implicit) információkat kiszűrni a (lineáris és nem lineáris) szövegből. Képes az alapinformációk összehasonlítására két vagy több szövegben.

1MNY.3.3.6. Tudatosan gyűjt információkat különféle információ-hordozó (nyomtatott, audiovizuális, elektronikus) forrásokból iskolai feladataihoz, és képes azokat a megadott szempontok szerint rendszerezni, szelektálni (pl. portfóliót készít). Használja a különféle nyomtatott formájú és online szótárakat. Képes kritikai gondolkodás alkalmazásával elemezni a médiaszövegeket az igazságtartalom, a megbízhatóság és a minőség szempontjából. Megfigyeli és megérti a médiaüzenetet.

RUMUNSKI JEZIK

LIMBA ROMÂNĂ

COMPETENȚA DE BAZĂ A DISCIPLINEI

Aplică cunoștințele de bază ale limbii române și principiile de bază ale interpretării operelor literare; respectă regulile limbii române literare și folosește limba ca un ansamblu de posibilități creative în comunicarea orală și scrisă – formulează un text logic și bine structurat atât oral cât și în scris; citește, interpretează, compară și valorifică texte literare și neartistice din patrimoniul cultural național și internațional adecvate vârste elevului; știe să aleagă opere literare pentru a le citi după dorinţa proprie; cultivă, aplică şi respectă elementele constitutive ale sistemului fonetic, lexical şi gramatical al limbii române. Cunoaște și folosește texte din mass-media.

Nivelul de bază

Vorbește clar respectând normele limbii române literare. Respectă regulile de comunicare (ascultă atent și cu respect interlocutorul, își dă silința să îl înțeleagă și respectă părerea lui). Compune un text în formă orală sau scrisă cu o structură simplă. Citește clar și lizibil. În diferite scopuri citește și analizează texte literare și neartistice mai simple şi scurte2. Îşi exprimă propria opinie privind un text literar. Identifică și valorifică informațiile de bază într-un text neartistic.

––––––––

Face diferența dintre limba literară și grai. Cunoaște discursul agresiv și de ură drept fenomen negativ în societate. Aplică normele limbii literare privind sunetele, forma cuvântului și felurile de propoziție. Utilizează corect cuvintele din comunicarea cotidiană, manuale și lecturi.

Cunoaște autorii operelor literare din programa școlară obligatorie. Face diferența dintre literatura populară și cea cultă. Observă elementele de bază tematice, ale unui text literar din lectura școlară obligatorie, cu exemplificare. Prezintă opinia proprie privind opera artistică. Cunoaște și diferențiază felurile de bază a mass-mediei.

Nivelul mediu

Formulează clar propria opinie în formă orală. Crează un text mai simplu, logic și bine structurat în formă orală sau scrisă, analizând ideile și elementele formale de bază ale unui text literar și neartistic mai lung, dar simplu. În diferite scopuri citește, analizează și gândește critic textele literare și neartistice. Exprimă atitudinea clară privind textul citit.

Face diferența dintre sunete, litere, formele cuvintelor și părțile de vorbire, felurile propozițiilor în limba română și știe să aplice anumite reguli gramaticale în formă orală și scrisă. Folosește corect fondul lexical în concordanță cu nivelul de învățământ de bază.

Determină genul şi specia operelor literare din programa școlară obligatorie. Interpretează factorii cheie din structura textului literar. Folosește termenii literari de bază în interpretarea operelor literare prevăzute prin programă. Analizează o problemă aparte în opera literară și știe să argumenteze opinia și atitudinea proprie pe baza textului citit. Aplică strategiile de citire adecvate genurilor literare tipice. Individual alege şi citeşte opere literare din literatura pentru copii. Folosește mass-media în diferite scopuri (informare, învățare, distracții).

Nivelul avansat

În situații formale vorbește despre teme mai simple din domeniul limbii, literaturii și culturii. Compune un text argumentat mai simplu în formă orală și scrisă. În scrierea unei lucrări tematice din limbă, literatură și cultură, folosește bibliografia propusă. Citește și gândește critic un text literar și neartistic de complexitate medie.

Observă alternanțele fonetice în cuvinte. Stabilește procedeele de îmbogățire a vocabularului. Analizează modelele de bază ale propozițiilor. Folosește toate normele lingvistice pentru a se exprima corect.

Operele literare de complexitate medie din programa școlară obligatorie și opţionale le citește corect, le analizează și valorifică. Individual observă problemele într-o operă literară. Face analiza operei literare din mai multe puncte de vedere. Atitudinea proprie privind un text literar o prezintă argumentat ţinând cont de textul de bază și de experiență proprie. Aplică strategiile de citire care sunt în conformitate cu scopul citirii. Exprimă respect și dragoste față de literatura și valorile culturii naționale și cultura și literatura altor popoare adecvate vârstei. Folosește mass-media în diferite scopuriși alcătuiește conținuturi pentru mass-medii. Vizitează evenimente culturale adecvate vârstei.

Competență disciplinară specifică: Limba

Nivelul de bază

Înțelege importanța limbii, respectă atât propria limbă cât și limba altora. Face diferența între noțiunile de limbă literară și limbă populară. Cunoaște discursul instigator la ură drept fenomen negativ în societate. Aplică norma literar-lingvistică privind sunetele, formele cuvintelor și felurile de propoziții. Înțelege semnificația cuvintelor din manual, lectură și comunicarea cotidiană și știe să le folosească corect în forma potrivită și context. Vorbește clar și ascultă atent interlocutorul, cu respect. Compune un text simplu în formă orală sau scrisă privind receptarea proprie a operei literare, precum și abordând teme din viața cotidiană și din lumea imaginației. Cunoaște bine stilurile de bază ale comunicării în scris necesare pentru participarea la viața socială. Aplică normele ortografice în exemple simple și știe să folosească Îndreptarul ortografic.

Nivelul mediu

Cunoaște principalele grupuri de limbi europene și stabilește locul limbii române în familia limbilor romanice. Cunoaște etapele de bază ale dezvoltării limbii române literare și înțelege importanța limbii pentru cultura și istoria poporului român. În vorbire şi în scriere aplică anumite reguli gramaticale legate de sunete, litere, formele cuvintelor și părțile de vorbire, felurile propozițiilor în limba română. Folosește fondul lexical în conformitate cu nivelul de învățământ de bază. Aplică normele ortografice în exemple mai complexe și știe să folosească dicționarele, îndreptarele și enciclopediile. Formulează clar opinia proprie asupra temelor cotidiene. Compune un text oral sau scris logic și bine structurat mai complex, analizând ideile de bază și elementele formale ale unui text literar și neartistic mai simplu.

Nivelul avansat

Face diferența între dialectele istorice și subdialectele limbii române pe baza caracteristicilor lor. Are cunoștințe mai vaste privind sunetele, literele, formele cuvintelor, părțile de vorbire și felurile lor, felurile propozițiilor în limba română și știe să aplice aceste cunoștințe în vorbire și scriere. Are un vocabular bogat și în exprimare folosește forma corectă a limbii. Foloseşte corect cuvintele şi expresiile care apar în textele literare şi textele menite tinerilor, înţelege semnificaţia lor.

Vorbește pe teme alese din domeniul limbii, literaturii și culturii din materia prevăzută prin Programă și întrebuințează abilitățile lingvistice de bază. Compune un text argumentat mai simplu. Folosește bibliografia propusă în scrierea unei lucrări pe o temă propusă din domeniul limbii, literaturii și culturii, ţinând cont de publicul cititor. Aplică normele ortografice din fiecare segment al ortografiei, prevăzut în Programa școlară obligatorie.

Competență disciplinară specifică: Literatura

Nivelul de bază

Citește clar și fluent. În scopuri diferite citește, înțelege și parafrazează un text literar sau neartistic mai simplu din Programa școlară obligatorie. Știe pe scurt să-şi expună opinia proprie privind o operă literară și să separe informațiile cerute într-un text neartistic. Cunoaște autorii operelor literare prevăzute în Programă. Face diferența dintre literatura popularăși cea cultă. Observă elementele de bază tematice din lectura școlară obligatorie. Analizează o problemă evidențiată într-un text literar mai simplu. Părerile și concluziile proprii le argumentează prin exemple de bază din texte literare și neartistice.

Nivelul mediu

Analizează și gândește critic un text literar și neartistic mai simplu din programa școlară obligatorie. Analizează prin cercetare factorii cheie ai structurii operei literare, precum și carateristicile tematice ale unei idei stilistice, lingvistice și compoziționale. Cunoaște termenii literari de bază și îi aplică adecvat în analiza operelor literare. Analizează individual o situaţie evidențiată într-un text literar și știe să argumenteze propria opinie. Cunoaște strategiile de citire de bază și știe să le aplice în situații tipice de citire. Are atitudine clară față de textul citit. Alege singur şi citeşte operele literare din literatura pentru copii. Manifestă interes pentru citit (de ex. merge la biblioteci) și înțelege importanța cititului pentru dezvoltarea propriei culturi generale și îmbogăţirea cunoștinţelor.

Nivelul avansat

Citește cu plăcere, cercetează și analizează critic ceea ce citește și valorifică textele literare și neartistice de complexitate medie din programa școlară. Independent observă și analizează problematica în textele literare. Folosește o gamă largă de atitudini în analiza unei opere literare. Compară caracteristicile importante tematice, de compoziție și stilistice ale textului literar analizat cu alte opere. Argumentează propria opine privind textul citit. Folosește bibliografia de bază și suplimentară în analiza operelor literare prevăzute în Programă. Aplică strategiile de citire care sunt în conformitate cu scopul citirii. Are dezvoltată cultura citirii; motivat de sentimentul artistic al operei literare, citeşte pentru a-şi îmbogăţi cunoștințele și fondul lexical, pentru a-şi îmbunătăţi capacitatea de argumentare și prezentare a părerilor și atitudinilor proprii. Știe să recomande o operă literară și să motiveze propria alegere. Îi place să citească și respectă literatura și valorile culturii naționale și culturile altor popoare.

ȘCOALA ELEMENTARĂ

Standardele generale de performanţă – standardele curriculare la sfârşitul primului ciclu al învăţământului obligatoriu pentru disciplina de studiu Limba română conţin standardele de performanţă prevăzute pentru domeniile: Limbă, Literatură şi Cultura exprimării. În cadrul fiecărui domeniu sunt prezentate cerinţele pentru trei niveluri.

Următoarele afirmații descriu ce știe și realizează elevul la nivelul de bază în fiecare domeniu.

1. Domeniul LIMBA

1LR.1.1.1. Înțelege ce este limba; respectă limba sa și alte limbi (indiferent de răspândirea și importanța lor).

1LR.1.1.2. Diferențiază limba literară de limba populară; știe care este forma limbii literare pe care trebuie să o utilizeze.

1LR.1.1.3. Cunoaşte literele alfabetului limbii române; diferențiază vocalele și consoanele; diferențiază pronuțarea corectă de cea incorectă a sunetului; pronunţă şi scrie corect cuvintele care conţin grupurile de literele ce, ci, ge, gi, che, chi, ghe, ghi, aplică regulile limbii literare în legătură cu alternanțele vocalice.

1LR.1.1.4. Diferenţiază părțile de vorbire în propoziții simple; diferențiază categoriile gramaticale de bază (genul, numărul, timpul verbului).

1LR.1.1.5. Identifică unitățile sintactice (cuvânt, propoziție, text), denumeşte felurile propozițiilor după scopul comunicării.

1LR.1.1.6. Știe semnificația cuvintelor, expresiilor și frazeologismelor din textele literare și comunicarea cotidiană și le utilizează corec; cunoaște fenomenele de bază lexicale (cuvintele cu un sens și mai multe sensuri) și relațiile lexicale (sinonimia, omonimia și antonimia).

2. Domeniul LITERATURA

1LR.1.2.1. Cunoaște operele literare prevăzute de Programa școlară obligatorie; menţionează autorul și titlul operei; știe să reproducă conținutul de bază al operei, să evidențieze tema principală și motivul de bază al operei și știe numele personajelor principale.

1LR.1.2.2. Diferențiază formele de bază ale creației literare: literatura populară de cea cultă; diferențiază operele literare în proză de cele în versuri; face diferența dintre operele lirice, epice și dramatice; face diferență între autorul operei literar-artistice şi narator.

1LR.1.2.3. Observă elementele de bază ale structurii operei literar-artistice: tema, motivul, acțiunea, timpul și locul acțiunii; narațiunea la persoana întâi și la persoana a treia; descrierea, monologul și dialogul; observă rima.

1LR.1.2.4. Cunoaște ideia şi mesajul dintr-un text literar scurt și simplu prevăzut de Programa școlară obligatorie.

1LR.1.2.5. Citește cu regularitate operele literare prevăzute în Programa școlară obligatorie; își exprimă atitudinea faţă de opera literară.

3. Domeniul CULTURA EXPRIMĂRII

1LR.1.3.1. Are formată cultura comunicării (cultura proprie de exprimare, precum şi de respectare a opiniei altor persoane); vorbește clar, în conformitate cu normele limbii literare; în mod clar și fluent citește cu voce tare și în sine textele literare și nonliterare; povesteşte un text nonliterar scurt și simplu fără a-l rezuma sau rezumându-l.

1LR.1.3.2. Compune un text cu o structură simplă, oral sau în scris folosind descrierea, narațiunea sau expunerea (ținând cont de publicul căruia se adresează); compune un text simplu, oral sau în scris despre receptarea operei literare și teme din viața cotidiană sau din lumea imaginației; compune o scrisoare și completează diferite documente și formulare cu care se întâlnește în viața cotidiană.

1LR.1.3.3. Utilizează resursele expresive ale limbii române pentru a compune o propoziție clară, corect gramaticală; aplică normele ortografice în exemple simple și știe să folosească Îndrumătorul ortografic; delimitează componentele unui text scris (titlul, alineatele) și-l organizează în unități care au sens (introducere, cuprins, încheiere).

1LR.1.3.4. Citește texte scurte, mai simple (texte literar-artistice, texte științifice și științifico-populare din domeniul limbii și literaturii, texte din mass-media) în diferite scopuri (informare, învățare, dezvoltarea capacităţilor cognitive, experiență estetică, distracție...), le parafrazează; aplică strategiile de citire de bază (citire fugitivă, citire cu creionul în mână).

1LR.1.3.5. Înțelege un text literar sau nonliterar mai scurt și simplu; citește cu voce tare și în sine; găsește informații explicite și implicite, evidențiază ideile de bază în text.

1LR.1.3.6. Face referire la un text literar și nonliterar, scurt și simplu (de ex. își exprimă opinia: dacă îi place textul, dacă îi este interesant/neobișnuit, dacă îi creează dificultăți când îl citește, caută cuvinte necunoscute.

Următoarele enunţuri descriu ce știe și realizează elevul la nivelul mediu în fiecare domeniu.

1. Domeniul LIMBA

1LR.2.1.1. Corect folosește limba literară în comunicare, știe locul limbii române în familia limbilor romanice.

1LR.2.1.2. Înțelege importanța limbii literare pentru cultura și istoria poporului român.

1LR.2.1.3. Ştie să determine locul accentului în cuvânt; are cunoștințe de bază în legătură cu despărțirea cuvintelor în silabe și le aplică la despărțirea cuvintelor la sfârșitul rândului.

1LR.2.1.4. Determină păţile de vorbire, felul lor şi categoriile lor gramaticale; cunoaşteformele verbelor la modurile personale; recunoaște părțile cuvântului privind derivarea (prefixul, rădăcina cuvântului, sufixul) în exemple mai simple, ştie să aplice regulile de scriere corectă a cuvintelor în anumite forme gramaticale (scrierea cu un, doi sau trei „i”, despărţirea prin liniuţă de unire a pronumelui de verb, etc.).

1LR.2.1.5. Identifică părţile de propoziţie, ştie să analizeze propoziții simple şi dezvoltate, cu atribute şi complemente; face diferență dintre propozițiile simple și dezvoltate; scrie propoziții complete cu ordinea schimbată a cuvintelor, schimbă felul de propoziție; termină propoziția începută.

1LR.2.1.6. Cunoaşte semnificațiile cuvintelor și frazeologismelor care apar în texte literare și mass-media menite copiilor și le utilizează corect.

2. Domeniul LITERATURA

1LR.2.2.1. Localizează operele literare din programa școlară obligatorie în contextele literare de bază (româneşti /sârbești/universale, vechi/noi, populare/culte, lirice/epice/dramatice).

1LR.2.2.2. În interpretarea operei literare din Programa școlară obligatorie observă și enumeră caracteristicile genului literar liric, epic și dramatic și face diferența dintre speciile literare cărora aparțin aceste operă (poezie, poveste, fabulă, basm, text dramatic); diferențiază poezia lirică și epică, recunoaște ghicitoarea, numărătoarea, proverbul, zicătoarea și înțelege semnificația acestora.

1LR.2.2.3. Recunoaște rima, versul, și strofa în poezia lirică; face diferența între narațiune, descriere și dialog.

1LR.2.2.4. Determină ordinea evenimentelor într-un text literar-artistic; determină tresăturile fizice, morale, sentimentele și relațile între personaje; face diferența între bine și rău; înțelege folosirea figurativă a limbii într-un text literar artistic.

1LR.2.2.5. Aplică strategiile de citire adaptate genurilor tipice; îi place să viziteze biblioteci și alege singur opere literare din literatura pentru copii; știe să alcătuiască un jurnal referitor la cărțile citite.

3. Domeniul CULTURA EXPRIMĂRII

1LR.2.3.1. Știe să formuleze o opinie personală și să o prezinte în public utilizând limba literară; citește expresiv și prezintă texte literar-artistice mai simple; povestește un text nonliterar mai lung simplu fără a-l rezuma sau rezumându-l; cu atenție și înțelegere ascultă un curs.

1LR.2.3.2. Compune texte mai complexe, oral sau în scris, folosind descrierea, narațiunea și prezentarea, în conformitate cu tema dată; compune un text coerent, oral sau în scris când interpretează o operă literară mai simplă.

1LR.2.3.3. Scrie propoziții clare; aplică normele ortografice în exemple mai complexe; știe să separe în scriere titlurile și subtitlurile; corectează textul, dacă este necesar; schimbă planul; schimbă conținutul sau încearcă o abordare complet nouă.

1LR.2.3.4. Citește texte lungi şi mai simple (texte literar-artistice, științifice și științifico-populare din domeniul limbii și literaturii, texte din mass-media) în diferite scopuri (informare, învățare, dezvoltare personală, trăire estetică, distracție...); aplică strategii mai ample de abordare a textului (de ex. caută informații, face legătura dintre text şi cunoștințele anterioare, pune întrebări și prevede desfăşurarea acţiunii în timpul citirii).

1LR.2.3.5. Înțelege un text literar sau nonliterar mai lung, dar simplu; găsește informații explicite și implicite, extrage ideile principale din text; urmărește dezvoltarea unei anumite idei din text; compară informațiile de bază din două sau mai multe texte.

1LR.2.3.6. Gândeşte critic asupra un text literar sau nonliterar mai lung, dar simplu (de ex. dacă textul este plastic, dacă este similar altor texte, dacă este motivat comportamentul personajului principal, dacă propozițiile și aliniatele se prezintă logic într-un text nonliterar) și argumentează aceasta.

Următoarele afirmații descriu ce știe și realizează elevul la nivelul avansat în fiecare domeniu.

1. Domeniul LIMBA

1LR.3.1.1. Înțelege funcțiile comunicative de bază ale limbii şi cunoaşte caracteristicile lor;

1LR.3.1.2. Diferenţiază graiurile locale; cunoaşte elementele constitutive ale sistemului fonetic, lexical şi gramatical al limbii române;

1LR.3.1.3. Cunoaşte noţiunile de fonetică a limbii române; diferențiază felurile de sunete şi unităţile fonetice ale limbii române literare (vocale, consoane,) ştie regulile de bază ale normelor ortografice şi ortoepice cu privire la fonetica limbii române şi alternanţele fonetice;

1LR.3.1.4. Ştie să analizeze părţile de vorbire şi categoriile gramaticale ale acestora; știe să determine formele verbelor la modurile personale; aplică regulile de bază ale ortografiei şi ortoepiei cu privire la morfologia limbii române.

1LR.3.1.5. Știe să analizeze diferite modele de enunțuri după exemple tipic școlare; cunoaște felurile raportului dintre propoziții și părțile de propoziție; cunoaște regulile de bază ale topicii părților de propoziție.

1LR.3.1.6. Înţelege semnificația cuvintelor și frazeologismelor care apar în texte literare și texte științifico-populare (menite copiilor) și le folosește corect; stabilește semnificația cuvintelor și expresiilor necunoscute în baza compoziției lor și/sau contextului în care sunt utilizate; analizează critic limba (cuvintele, propoziţiile, textul).

2. Domeniul LITERATURA

1LR.3.2.1. Citește critic opere literare de complexitate medie din Programa școlară obligatorie și facultativă și compară operele literare după gen/specie, temă, motive.

1LR.3.2.2. Diferențiază și în baza fragmentelor analizează speciile literare; observă elementele operei literare care inițial aparțin domeniului științific sau artistic (de ex. pictura, muzica, teatrul, filmul) și analizează rolul lor.

1LR.3.2.3. Interpretează independent caracteristicile lingvistice, estetice și structurale cheie ale unei opere literare din programa școlară obligatorie și facultativă; separă, numește și interpretează elementele de bază ale compoziției operei literare (de ex. rolul refrenului); găsește, numește figurile de stil.

1LR.3.2.4. Analizează o problemă, o idee sau un mesaj într-un text literar de complexitate medie care este în afara programei școlare obligatorii (din literatura pentru copii) și știe să argumenteze atitudinile sale în baza textului inițial și /sau în baza bibliografiei suplimentare recomandate; observă legătura dintre conținut, formă și limba operei literare, analizează basmul, teatrul pentru copii, teatru de păpuși.

1LR.3.2.5. Individual alege bibliografia suplimentară (secundară) din bibliotecă; aplică strategiile de bază de citire care sunt în conformitate cu sarcina dată; știe să recomande o operă literară din afara Programei școlare, precum și să explice din ce cauză îi place această operă (de ex. să evidențieze personajele interesante dintr-o poveste, lumea imaginară din roman, imagini poetice neobișnuite sau jocul de cuvinte în poezie, situațiile comice într-un text dramatic, etc.); exprimă dragostea și respectul pentru literatură și valorile culturii naționale și culturii altor popoare.

3. Domeniul CULTURA EXPRIMĂRII

1LR.3.3.1. În situații oficiale, vorbește despe teme mai simple din domeniul limbii, literaturii și culturii utilizând corect resursele expresive ale limbii române; citește expresiv și rosteşte texte literar-artistice de complexitate medie; povestește un text nonliterar de complexitate medie fără/cu rezumare; face o prezentare; ascultă critic prezentări din domeniul limbii, literaturii și culturii (adaptate vârstei elevilor).

1LR.3.3.2. Alcătuieşte un text mai simplu cu expunere de argumente în formă orală sau scrisă; compune oral sau în scris un text complet cu privire la interpretarea operei literare, prin expunerea corectă a informațiilor de bază și suplimentare și utilizând exemple; scrie compuneri în care prezintă experiențe, personaje sau evenimente reale sau imaginare.

1LR.3.3.3. Aplică consecvent normele ortografice (din fiecare domeniu prevăzut de Programa școlară obligatorie); compune un text în care tema, compoziția, conținutul și stilul corespund sarcinii, scopului și publicului cititor căruia îi este menit textul.

1LR.3.3.4. Citește texte de complexitate medie (texte literar-artistice, texte de specialitate și științifico-populare din domeniul limbii și literaturii, texte din mass-media) în diferite scopuri (informare, învățare, dezvoltare personală, trăire estetică, divertisment...); aplică strategiile de citire în conformitate cu genul operei, iar în timpul citirii îşi corectează concluziile proprii referitoare la semnificația textului.

1LR.3.3.5. Înțelege textul literar și nonliterar de complexitate medie adecvat vârstei; găsește informații explicite și implicite, extrage ideile principale din text; urmărește dezvoltarea unei anumite idei în text; compară informațiile și ideile din două sau mai multe texte.

1LR.3.3.6. Analizează critic un text literar și nonliterar de complexitate medie (de ex. face diferența dintre un fapt obiectiv și interpretarea autorului); îmbogăţeşte constant propriul vocabular.

RUSINSKI JEZIK

RUSKI ЯZIK

Obщa predmetna kompetenciя

Školяr primenює osnovni znanя o ruskim яziku i osnovni načala tolkovanя knїžovnih dїloh; ovladuє z fundamentalnima яzičnima dїяlnoscami sluhanя, bešedovanя, čitanя i pisanя i z яzičnim znanьom ruskogo literaturnogo яzika; formuє pisani i bešedovani teksti z rozličnim zmistom, strukturu i namenku i rozviva aktivni slovnїk; vibera knїžovni3 teksti z nacionalneй, reґionalneй i švetoveй literaturi htori prilagodzeni ґu йogo vozrostu za samostoйne čitanє; lюbi i pestuє ruski яzik. Pozna i hasnuє sučasni mediї.

––––––––

3 Knїžovni teksti oblapяю literaturnoumetnїcki i literaturnonastavni teksti.

Osnovni urovenь

U bešedi hasnuє ruski literaturni яzik. Sluha sobešednїka i pozna osnovni pravila vodzenя rozgvarki. Sostavя kratki bešedovani abo pisani tekst єdnostavneй strukturi. Vlada z osnovnu tehnїku čitanя i rozumi prečitane. Odvituє na єdnostavni pitanя u vяzi z tekstom. Prenahodzi informaciї u tekstu.

Rozlikuє literaturni od bešednogo яzika. Prepoznava nєprikladnu bešedu яk neґativne zяvenє. Primenює literaturnoяzičnu normu ruskogo яzika htora še odnoši na glasi i faйti slovoh. Pravilno hasnuє slova z učebnїka i lektiri i u každodnьoveй komunikaciї.

Zna navesc avtoroh obrobenih dїloh z obovяzneй školskeй programi. Rozlikuє usnu (narodnu) od avtorskeй knїžovnosci. Zamerkovює osnovni elementi strukturi knїžovnogo teksta z obovяzneй školskeй lektiri. Vinoši svoйo dožice o prečitanim. Pozna i rozlikuє osnovni mediйni faйti.

Strednї urovenь

Bešeduє po ruski na ruskim literaturnim яziku počituюci literaturnoяzičnu normu. Formuє svoйo dumanє i яvno go soobщuє. Sostavя bešedovani abo pisani tekst єdnostavneй strukturi. Vlada z tehnїku čitanя, rozumi prečitane i kritično go tolkuє. Čita i tolkuє єdnostavnєйši literaturni i nєliteraturni teksti za rižni namenki. Vinoši svoйo stanovisko o tekstu htori čita.

Rozlikuє glasi, formi i faйti slovoh ruskogo яzika i zna primenїc odredzeni ґramatični pravila4 u bešedi i pisanю. Pravilno hasnuє slova ruskogo literaturnogo яzika u komunikaciї.

Knїžovni dїla z obovяzneй školskeй programi zmescuє do životnogo kontekstu. Vidzelює važni podatki z teksta. Tolkuє elementi strukturi knїžovnogo teksta. Analaizuє tekst i zna z dokazami podkripic svoйo dumanє i stanoviska u vяzi z tekstom. Čečno čita i recituє stihi. Vibera dїla za čitanє z opusu knїžovnosci za dzeci. Hasnuє mediї za rižni namenki (informovanє, učenє, zabava).

Napredni urovenь

Sostavя bešedovani abo pisani tekst. Čita i kritično rozdumuє o knїžovnih i nєknїžovnih tekstoh. Formuє kratki teksti u skladu zoz cilьom bešedovanя i pisanя i primenює pravopisni pravila. Ґrafično orґanizuє tekst. Viražuє svoйo dumanє i stanoviska o tekstu i porovnuє ih zoz dumanьom drugih.

Rozlikuє bešedni od literaturnogo ruskogo яzika. Rozlikuє faйti i podfaйti slovoh ruskogo яzika i dїєslovni časi. Analizuє virečenя po formi i značenю. Hasnuє яzik vєdno z čislenima яzičnima možlїvoscami htori mu služa u vislovйovanю.

Čita, tolkuє i vrednuє knїžovni dїla z obovяzneй i viborneй školskeй programi, яk i knїžovni dїla zvonka školskeй programi. Samostoйno zamerkovює problemi u knїžovnim dїlu. Vinoši svoй sud o knїžovnim dїlu i povяzuє go z vlasnim iskustvom. Viražuє lюbov i počitovanє ґu knїžovnosci i vrednosci nacionalneй kulturi i kulturi drugih narodoh u skladu z йogo vozrostom. Hasnuє mediї za rižni namenki i formuє mediйni zmisti. Naщivює kulturni podїї prilagodzeni ґu йogo vozrostu.

Specifična predmetna kompetenciя: Яzik

Osnovni urovenь

Hasnuє ruski literaturni яzik u komunikaciї. Rozlikuє literaturni яzik od bešednogo яzika. Prepoznava nєprikladnu bešedu яk neґativne zяvenє. Primenює pravila ruskogo literaturnogo яzika htori še odnoša na glasi, faйti slovoh i virečenя. Pravilno hasnuє slova z učebnїka i lektiri u každodnьoveй komunikaciї. Sluha sobešednїka i pozna osnovni pravila vodzenя rozgvarki. Sostavя kratki bešedovani abo pisani tekst z єdnostavnu strukturu. Vlada z osnovnima formami pisaneй komunkaciї htori nєobhodni za každodnьove hasnovanє. Primenює pravopisnu normu u єdnostavnih prikladoh.

––––––––

4 Ґramatični pravila predvidzeni z nastavnu programu.

Strednї urovenь

Pravilno primenює ruski literaturni яzik u komunikaciї. Rozlikuє literaturni яzik od bešednogo яzika. U bešedi i pisanю primenює odredzeni ґramatični pravila htori še odnoša na glasi, formi i faйti slovoh i virečenя ruskogo яzika. Primenює pravopisnu normu. Formuє svoйo dumanє i яvno go vinoši. Sostavя bešedovani abo pisani tekst. Vlada z tehnїku čitanя, čita tekst zoz rozumenьom, vidvoює i tolkuє važni podatki z teksta.

Napredni urovenь

Primenює normu ruskogo literaturnogo яzika htora še odnoši na glasi, faйti slovoh i virečenя. Rozlikuє faйti i podfaйti slovoh ruskogo literaturnogo яzika i dїєslovni časi. Analizuє virečenя po formi i značenю. Hasnuє яzik vєdno z čislenima яzičnima možlїvoscami htori mu služa u vislovйovanю. Rozumi značenє slovoh z učebnїka, lektiri i každodnьoveй komunikaciї i zna ih pravilno pohasnovac u odvituюceй formi i kontekstu. Sostavя єdnostavnєйši bešedovani abo pisani tekst o dožicu knїžovnogo dїla, яk i o temoh z každodnьovogo života i mriї. Čita i kritično rozdumuє o knїžovnih i nєknїžovnih tekstoh. Formuє kratki teksti u skladu zoz namenku bešedovanя i primenює pravopisni pravila. Ґrafično orґanizuє tekst. Vislovює svoйo dumanє i stanoviska o tekstu i porovnuє ih zoz dumanяmi drugih. Bešeduє яsno i z uvagu sluha sobešednїka, z počitovanьom i rozumenьom cudzogo dumanя. Primenює pravopisnu normu.

Specifična predmetna kompetenciя: Knїžovnosc

Osnovni urovenь

Zamerkovює osnovni harakteristiki pripovedki, pisnї, skazki, basni, zagadki i dramskeй slički. Odvituє na pitanя o opisaneй podїї, podobi, situaciї u knїžovnom tekstu. Odvituє na pitanя o prečitaneй pisnї. Prepoznava glavni i pobočni podobi. Prepoznava rяdošlїd podїйoh. Prepoznava temu literaturnogo teksta. Prepoznava glavni časci proznogo teksta: diяloґ, monoloґ, opisovanє. Virazno čita knїžovni teksti. Rozlikuє knїžovni tekst od nєknїžovnogo. Rozviva čitacki zviknuca.

Strednї urovenь

Po čitanю pripovedki samostoйno postavя pitanя i sluha odviti drugih. Povяzuє podobi z mestom i časom podїї. Odredzuє osnovni prikmeti podobi co še dotika vipatrunku, spravovanя i bešedi. Prepoznava ritem i rimu, povtorйovanя u stihu, strofi i pisnї. Prepripoveduє zmist prečitanogo dїla. Prikazuє cek podїйoh i podobi u pripovedki. Vidvoює časci teksta htori na nьgo ohabeli naйvekši upečatok. Prepoznava pozitivni podobi z teksta i zamerkovює dobri i nєdobri postupki podoboh. Virazno čita umetnїcki tekst. Porяdno predstavя drugim školяrom svoй vibor za čitanє.

Napredni urovenь

Tolkuє postupki podoboh i podїї u knїžovnim dїlu. Prepoznava prenєšene značenє virazu lєbo čascoh knїžovnogo teksta. Prepoznava poetični slički, epitet i porovnanє. Prepripoveduє zmist pripovedki z perspektivi drugeй podobi, času abo mesta. Vislovює i tolkuє svoйo dumanє o knїžovnim tekstu. Bešeduє z drugima školяrami o viznačnih oznakoh i vrednoscoh u tekstu, zamerkovює pozitivni životni vrednosci. Navodzi arґumenti zoz htorima podkripює vlasne dumanє. Čita umetnїcki tekst i doživює go. Každodnьovo čita pre uživanє. Viražuє lюbov i počitovanє ґu knїžovnosci i vrednosci nacionalneй kulturi i kulturi drugih narodoh.

Obщi standardi poscignucoh – obrazovni standardi za konєc peršogo cilkusa obovяznogo obrazovanя za predmet Ruski яzik maю standardi poscignucoh za oblasci: Яzik, Knїžovnosc i Яzična kultura. U ramikoh každeй oblasci opisani vimogi na troh urovnьoh.

Šlїduюci vislovi opisuю že co školяr/ka zna i može na osnovnim urovnю u každeй z oblascoh.

1. Oblasc ЯZIK

1 RЯ.1.1.1. Rozumi co to яzik; lюbi i počituє svoй яzik i počituє drugi яziki. Rozlikuє literaturni od bešednogo яzika; zna zoz htorim še яzikom služi.

1 RЯ.1.1.2. Rozlikuє glasi ruskogo яzika i rozlikuє pravilne od nєpravilnogo vigvarяnя glasa; hasnuє bukvi ruskeй azbuki, pravilno vigvarя i piše slova z йotovanima vokalami я, є, ї, ю, u zavisnosci od togo či označuю єden či dva zvuki; pravilno piše, čita i hasnuє u pisanim tekstu ґrafemi й, щ i ь (megki znak); rozlikuє slova z glasami g, h i ґ i pravilno ih hasnuє u bešedi i pisanю; pravilno akcentuє slova na predostatnїm skladu. Dzelї єdnoskladovo i dvoskladovo slova na skladi.

1 RЯ.1.1.3. Prepoznava faйti slovoh (menovnїki, zamenovnїki, prikmetnїki, čislovnїki i dїєslova); prepoznava ґramatični kateґoriї premenlїvih slovoh (rod i čislo obщih menovnїkoh) i dїєslovni čas (prezent, perfekt i futur).

1 RЯ.1.1.4. Zamerkovює sintaksični єdinki (slovo, virečenє, tekst). Prepoznava faйtu virečenя po komunikativneй funkciї (rozpovedni, opitni, vikrični) i potverdzuюci i odrekaюci virečenя.

1 RЯ.1.1.5. Prepoznava značenя slovoh, ustaєmnєnih virazoh i frazeoloґizmoh zoz htorima še streta u školskih tekstoh i každodnьoveй komunikaciї i pravilno ih hasnuє. Pravi rozliku medzi formalnu i nєformalnu leksiku i hasnuє ю u skladu z nagodu. Prepoznava osnovni leksični zяvenя (єdnoznačnosc i veceйznačnosc slovoh) i leksični odnošenя (antonimiю).

2. Oblasc KNЇŽOVNOSC

1 RЯ.1.2.1. Pozna knїžovni dїla zoz obovяzneй školskeй programi; pozna i hasnuє osnovni časci teksta i knїžki (naslov, pasus, meno avtora, zmist); odvituє na єdnostavni pitanя u vяzi zoz tekstom, prenahodzi informaciї eksplicitno povedzeni u tekstu, odredzuє osnovnu temu, glavni motiv i glavni podobi u tekstu.

1 RЯ.1.2.2. Rozlikuє osnovni tipi i formi knїžovnosci i to: narodnu i avtorsku knїžovnosc, dїlo u prozi od dїla u stihu, rozlikuє poetske, prozne i dramske dїlo, rozlikuє knїžovnoumetnїcki od informativnogo teksta, prepoznava pisnю, pripovedku, skazku, basnu, dramsku sličku.

1 RЯ.1.2.3. Obačuє osnovni elementi strukturi knїžovnoumetnїckogo dїla: tema, motiv, zbuvanє, čas i mesto zbuvanя, pripovedanє u 1. i pripovedanє u 3. osobi, opisovanє, monoloґ i diяloґ; obačuє rimu, povtorйovanя u stihu, strofi i pisnї.

1 RЯ.1.2.4. Viražuє svoйo dumki i čuvstva po čitanю abo sluhanю knїžovnogo teksta usno, pisano, prez podobovu formu, abo z ruhom, vidvoює časci teksta htori še mu pačeli, prepoznava pozitivni i neґativni prikmeti i postupki podoboh u knїžovnim tekstu.

1 RЯ.1.2.5. Virazno čita knїžovni teksti, vibera knїžki za čitanє i čita pre vlasne interesovanє. Porяdno čita knїžovni dїla z obovяzneй školskeй programi, rozviva i zdobuva čitacki zviknuca.

3. Oblasc ЯZIČNA KULTURA

1 RЯ.1.3.1. Ma rozvitu osnovnu komunikaciйnu kulturu (kulturu vlasnogo viražovanя i sluhanя i uvažovanя dumanя drugih); bešeduє яsno počituюci literaturnoяzičnu normu; prepripoveduє kratši єdnostavni tekst bez skracovanя abo skraceno.

1 RЯ.1.3.2. Čita i piše z rusku kirilku (drukovani i pisani bukvi); čita z rozumenьom naglas i u sebe kratši, єdnostavni knїžovni i nєumetnїcki teksti; odvituє na єdnostavni pitanя u vяzi zoz tekstom, glєda informaciї u virečenю, virivku abo єdnostavneй tablїčki (hto, co, dze, kedi), zna prenaйsc osnovni podatki zoz teksta spram odredzenih kriteriйoh.

1 RЯ.1.3.3. Počina virečenє z velьku bukvu, zakončuє z odvituюcim znakom interpunkciї; piše kratki, podpolni virečenя, htori rozumlїvi i ґramatično i pravopisno pravilni; primenює pravopisnu normu u єdnostavnih prikladoh.

1 RЯ.1.3.4. Sostavя usni i pisani tekst єdnostavneй strukturi hasnuюci prepripovedovanє, pripovedanє, opis o knїžovnoumetnїckim dїlu, o temoh zoz každodnьovogo života abo mriї. Vipravя griški u tekstu z pomocu učitelя/učitelьki.

1 RЯ.1.3.5. Zna še podpisac; piše kratke poručenє, povolanku, vinčovanku, rozglяdnїcu.

1 RЯ.1.3.6. Prepoznava rozlični faйti mediйoh i vibera mediйni zmist, sluha zvučni pripovedki, služi še z edukativnima diґitalnima mediяmi htori prilagodzeni ґu йogo vozrostu. Z pomocu učitelя rozlikuє i opisuє kulturnu podїю. Učastvuє u kulturnih podїйoh i vidvoює co še mu pači, a co nє u vяzi zoz kulturnima podїяmi.

Šlїduюci vislovi opisuю že co školяr/ka zna i može na strednїm urovnю u každeй z oblascoh.

1. Oblasc ЯZIK

1 RЯ.2.1.1. Rozlikuє vokali i konsonanti. Ma osnovni znanя u vяzi z podzelєnьom veceйskladovih slovoh na skladi i primenює ih u dzelєnю slovoh na koncu šorika.

1 RЯ.2.1.2. Odredzuє faйti premenlїvih slovoh u єdnostavnih virečenьoh (menovnїki, zamenovnїki, prikmetnїki, čislovnїki i dїєslova) i їh ґramatični kateґoriї (rod, čislo); odredzuє dїєslovni časi i infinitiv; pozna časci slova u vяzi z tvorenьom slovoh (prefiks, osnovu, sufiks) u єdnostavnih prikladoh; prepoznava podfaйti premenlїvih slovoh (menovnїki, prikmetnїki, zamenovnїki, čislovnїki); prepoznava ґramatični kateґoriї dїєslovoh (čas, osoba, čislo i rod).

1 RЯ.2.1.3. Rozlikuє prosti i prešireni virečenя, piše podpolni virečenя z premenlїvim rяdošlїdom slovoh, menя faйtu virečenя, zakončuє započate virečenє. Prepoznava subєkt i dїєslovni predikat. Odredzuє faйtu virečenя po komunikativneй funkciї (rozpovedni, opitni, vikrični) i po afirmaciї/neґaciї (potverdzuюci i odrekaюci). Sostavя virečenя htori še rozlikuю po komunikativneй funkciї i po formi.

1 RЯ.2.1.4. Prepoznava značenя slovoh i frazeoloґizmoh htori še zяvюю u literaturnih i nєliteraturnih tekstoh namenєnih dzecom i pravilno ih hasnuє. Prepoznava sinonimiю i gomonimiю. Služi še zoz slovnїkami, enciklopediяmi.

1 RЯ.2.1.5. Pod čas prepripovedovanя provadzi koncept i podkripює go z detalяmi; prilagodzuє vikladanє ґu formalneй i nєformalneй komunikaciї; sostavя narativni tekst zoz vseoblapяюcim zmistom htori prilagodzeni ґu йogo vozrostu.

2. Oblasc KNЇŽOVNOSC

1 RЯ.2.2.1. Rozlikuє osnovni knїžovni faйti: lirsku pisnю, skazku, usnu i avtorsku pripovedku, basnu, яk i kratki formi: rozčitovanki, zagadki i prislovki.

1 RЯ.2.2.2. Prepoznava rimu, stih i strofu u lirskeй pisnї. Rozlikuє naraciю od opisu i diяloґa.

1 RЯ.2.2.3. Odredzuє harakteristični prikmeti, vipatrunok i postupki podoboh i odnošenя medzi podobami u knїžovnoumetnїckim tekstu; odredzuє rяdošlїd zbuvanьoh u knїžovnoumetnїckim tekstu, rozdvoює važni od nєvažnih informaciйoh i rezimuє narativni tekst.

1 RЯ.2.2.4. Pravi єdnostavni zaklюčenя na osnovi teksta (predvidzuє dalьši cek zbuvanя, tolkuє rozplєt, obačuє medzisobnu povяzanosc zbuvanьoh, na osnovi postupkoh юnakoh zaklюčuє o їh prikmetoh, čuvstvoh...). Prepoznava i rozumi fiґurativne (prenєšene) hasnovanє яzika u knїžovnoumetnїckim tekstu.

1 RЯ.2.2.5. Povяzuє zmist, temu i motivi knїžovnogo dїla z vlasnim iskustvom. Prikazuє cek zbuvanя zoz bešedu, pisanьom, risunkom, stripom, abo ruhom; vidvoює časci teksta htori še mu naйbaržeй pača. Zna vodzic dnьovnїk o prečitanih dїloh.

3. Oblasc ЯZIČNA KULTURA

1 RЯ.2.3.1. Pravilno artikuluє glasi i piše bukvi ruskogo яzika, okreme G – H, DZ – C, DŽ – Č i skladi z Я, Є, Ї, Ю i megkim znakom.

1 RЯ.2.3.2. Piše hasnuюci яsni i podpolni virečenя primenююci pravopisni pravila u єdnostavnih prikladoh; zna obačic i vipravic griški u tekstu. Piše menяюci яzični viraz (šor slovoh u virečenю, faйtu i dlužinu virečenя). U pisanю vidvoює naslovi i podnaslovi.

1 RЯ.2.3.3. Sostavя kratki narativni tekst, sostavя kratki deskriptivni tekst u skladu zoz zadatu temu, sostavя usni abo pisani tekst яk tolkovanє єdnostavnogo knїžovnogo dїla. Hasnuє fond slovoh spram vozrostu; hasnuє sinonimi.

1 RЯ.2.3.4. Čita dlugši єdnostavnєйši teksti z rozumenьom, i to яk knїžovnoumetnїcki, tak i teksti z mediйoh z cilьom informovanя, učenя, pre estetične dožice, zabavu; primenює rižni strateґiї čitanя (prenahodzi važni informaciї, povяzuє tekst z predhodnim znanьom, postavя pitanя, predvidzuє dalьši cek zbuvanя i pod.).

1 RЯ.2.3.5. Rozumi dlugši єdnostavnєйši knїžovni i nєumetnїcki tekst; vidvoює glavni ideї u tekstu; porovnuє prenaйdzeni informaciї i ideї zoz veceй tekstoh; vidvoює časci teksta htori nє rozumi; analizuє prikladnosc ilustraciйoh vяzanih za tekst i opravduє vibor ilustraciйoh.

1 RЯ.2.3.6. Zna popolnїc єdnostavni obrazci z osnovnima podatkami o sebe (meno, prezvisko, meno roditelя, datum narodzenя, adresa, telefon, škola, klasa, oddzelєnє). Piše pismo i zna go adresovac. Zna povяzac informaciї htori predstaveni u linearnim i nєlinearnim tekstu (ilustraciя, tablїčka, diяґram).

1. RЯ.2.3.7. Rozlikuє rozlični faйti mediйoh, opisuє mediйni zmisti i zna ih prepripovedac. Rozlikuє kulturni podїї, pripoveda o kulturneй podїї htoru naщivel/a, vidvoює co še mu/єй pači a co nє u vяzi z nю. Zna viražic svoйo dožice o kulturneй podїї zoz malюnkom, sliku, bešedu abo kratkim tekstom. Pred calu klasu usno viklada individualno lєbo u ґrupi obrobenu temu/proєkt.

Šlїduюci vislovi opisuю že co školяr/ka zna i može na naprednim urovnю u každeй z oblascoh:

1. Oblasc ЯZIK

1 RЯ.3.1.1. Pozna ponяca єdnoяzičnosci i veceйяzičnosci i pozna яzičnu situaciю u Serbiї. Rozumi osnovni komunikaciйni funkciї яzika. Nєprikladnu bešedu kvalifikuє яk neґativne zяvenє. Rozlikuє funkcionalni stili i pozna їh harakteristični prikmeti (knїžovnoumetnїcki, naukovi, administrativni, publicistični i bešedni).

1 RЯ.3.1.2. Menuє vlasni i obщi menovnїki, opisni i prisvoйni prikmetnїki, osobni zamenovnїki, osnovni i porяdkovo čislovnїki, pozna ґramatični kateґoriї dїєslovoh (čas, osoba, čislo, rod). Zna osnovni rozliki u tvorenю osobovih i nєosobovih dїєslovnih formoh; primenює literaturnoяzičnu normu u vяzi z tvorenьom slovoh. Zna premenїc formu premenlїvih slovoh po zadatim kriteriю.

1 RЯ.3.1.3. Zna analizovac rozlični faйti virečenьoh htori spadaю do tipovih školskih prikladoh. Rozlikuє glavni členi virečenя (subєkt i dїєslovni predikat) i zavisni časci virečenя (obєkt, dodatki); prepoznava pravi obєkt (u akuzative) i dodatok za čas, mesto i sposob.

1 RЯ.3.1.4. Zna značenя slovoh i frazeoloґizmoh htori še zяvюю u knїžovnih i naukovopopularnih tekstoh (namenєnih dzecom) i pravilno ih hasnuє; odredzuє značenя nєpoznatih slovoh i virazoh na osnovi їh sostavu i/abo konteksta u htorim su pohasnovani; analizuє яzik (slova, sintaґmi, virečenя, tekst). Hasnuє sinonimi (že bi še nє povtorйoval). Hasnuє fond slovoh u skladu zoz vozrostom. Hasnuє slova u osnovnim i prenєšenim značenю.

1 RЯ.3.1.5. Samostoйno bešeduє i rozpravя na zadatu abo šlєbodnu temu počituюci pravila pristoйnogo spravovanя. Aktivno sluha rozlični faйti tekstoh i vislovює svoйo dumanє i stanoviska o sluhanim tekstu i porovnuє ih z dumanяmi drugih. Samostoйno formuє virečenя i bešeduє єdnostavni teksti u skladu zoz cilьom bešedovanя.

2. Oblasc KNЇŽOVNOSC

1 RЯ.3.2.1. Tolkuє prikmeti, spravovanє i postupki podoboh; obačuє pričinovo- pošlїdkovo vяzi medzi zbuvanяmi obєdinююci informaciї zoz rozličnih čascoh teksta; tolkuє ideї u knїžovnoumetnїckim tekstu i arґumentuє ih povoluюci še na tekst; obačuє prikazani životni vrednosci i vinoši vlasne dumanє o nїh.

1 RЯ.3.2.2. Pripoveda zmist knїžovnogo dїla z vimenєneй perspektivi: druga podoba, premenєne mesto abo čas zbuvanя; prepoznava poetski sliki; vidvoює, menuє i tolkuє ulogu яzično-stilskih sredstvoh viražovanя (epitet, porovnanє).

1 RЯ.3.2.3. Samostoйno vibera teksti za čitanє i porovnuє knїžovni dїla na osnovi faйti, temi, motiva, ideї; zna preporučic knїžovne dїlo tak že obgruntuє drugim preco še mu dїlo pači.

1 RЯ.3.2.4. Obačuє elementi knїžovnogo dїla htori nєknїžovni alє pripadaю do daєdneй drugeй oblasci, яk co napr. nauka, abo drugi faйti umetnosci, яk co muzika, malяrstvo, teater, film.

3. Oblasc ЯZIČNA KULTURA

1 RЯ.3.3.1. Piše hasnuюci яsni, podpolni i dobre formulovani virečenя zoz rižnima sintaksičnima konstrukciяmi. Došlїdno primenює pravopisnu normu predvidzenu zoz školsku programu.

1 RЯ.3.3.2. Pravi яsnu strukturu teksta (uvodna časc, centralna časc, zakončenє); svoй яzično-stilski viraz prilagodzuє ґu tipu teksta; hasnuє bogati fond slovoh.

1 RЯ.3.3.3. Vidvoює potrebni podatki zoz sluhanogo abo prečitanogo teksta; prepripoveduє sluhani tekst z cilьom йogo lєpšogo rozumenя; postavя pitanя u vяzi zoz tekstom, vinoši svoйo dumanє i stanovisko.

1 RЯ.3.3.4. Samostoйno piše sostavi na zadatu temu, abo na šlєbodno vibranu temu, u htorih prikazuє stvarni abo vidumani iskustva, podobi i zbuvanя; precenює tekst drugih яk i vlasni tekst spram zadatih kriteriйoh. Sostavя tekst u htorim tema, zmist i stil odvituю zadatku i namenki.

1 RЯ.3.3.5. Rozumi knїžovni i nєumetnїcki tekst strednєй zloženosci, vidvoює glavni ideї teksta; porovnuє informaciї i ideї z veceй tekstoh; tolkuє i vrednuє zbuvanя i spravovanє podoboh; vinoši svoйo stanoviska i dumanє. Zna preformulovac prečitani tekst: zdumuє novi konєc, uvodzi novi podobi, menя postupki podoboh i pod.

1 RЯ.3.3.6. Povяzuє i obєdinює informaciї viraženi z rozličnima simvoličnima sistemami (tekst, tablїčka, ґrafikon). Predstavя tekst u odvituюceй nєlinearneй formi. Precenює namenku informativnogo teksta.

1 RЯ.3.3.7. Zamerkovює podobnosci i rozliki medzi knїžovnim dїlom, teatralnu predstavu i filmom; samostoйno i porяdno čita teksti u časopisoh za dzeci. Vislovює svoйo zamerkovanя, dumki i čuvstva po naщivi kulturneй podїї podkripююci svoйo dumanє z prikladami. Pred calu klasu usno viklada individualno lєbo u ґrupi obrobenu temu/proєkt i analitično i kritično ю predstavя.

SLOVAČKI JEZIK

SLOVENSKÝ JAZYK

Všeobecná kompetencia predmetu

Žiak uplatňuje svoje základné vedomosti o slovenskom jazyku a základné princípy rozboru literárnych diel; zachováva pravidlá spisovného jazyka a využíva jazyk ako postup tvorivých možností v ústnej a písanej komunikácii – tvorí logicky usporiadaný hovorený prejav alebo písaný text; číta, analyzuje, porovnáva a hodnotí literárne a neumelecké texty z národného a svetového kultúrneho bohatstva primerané veku; je schopný vybrať si diela na čítanie podľa vlastného literárneho vkusu; má rád slovenský jazyk, chráni a pestuje slovenské kultúrne dedičstvo.

Základná úroveň

Hovorí jasne a uplatňuje pritom pravidlá spisovného jazyka. Pozorne počúva spolubesedníka, usiluje sa rozumieť mu a berie do ohľadu aj jeho mienku. Tvorí hovorený prejav alebo písaný text s jednoduchou stavbou. Ovláda základnú techniku čítania a rozumie prečítaný text. Odpovedá na jednoduché otázky súvisiace s textom, vyhľadáva informácie v texte.

Odlišuje spisovný od nespisovného jazyka. Uplatňuje spisovnú normu vo vzťahu k hláskam, tvarom slov a druhom viet. Správne používa slová z učebníc a lektúry v každodennej komunikácii.

Pozná autorov literárnych diel z povinného školského programu. Odlišuje ľudovú od autorskej (umeleckej) literatúry. Všíma si základné prvky tematickej, kompozičnej a štylistickej štruktúry epického, lyrického a dramatického literárneho textu z povinnej školskej lektúry a ilustruje ich uvedenými príkladmi. Hodnotí tematické prvky literárneho diela a svoje dojmy pri čítaní umeleckého diela.

Má pozitívny vzťah ku podujatiam, ktoré prezentujú jazykové a kultúrne hodnoty svojho národa.

Stredná úroveň

Vie jasne formulovať svoju mienku o témach z každodenného života a verejne sa o nich vyjadriť spisovným jazykom. Vie zostaviť hovorený prejav alebo písaný text a pritom používa opis, rozprávanie alebo výklad v súlade s danou témou; zostavuje ucelený hovorený prejav alebo písaný text pri rozbore jednoduchého literárneho diela. Na rôzne účely číta, hodnotí a kriticky posudzuje jednoduché literárne texty. Vyjadruje jasný posudok o texte, ktorý číta.

Rozlišuje hlásky, tvary a druhy slov a viet slovenského jazyka a vie uplatniť určité gramatické pravidlá pri vyjadrovaní a písaní. Správne používa slovnú zásobu v súlade so základnou vzdelanostnou úrovňou.

Literárne diela z povinného školského programu zaraďuje do základných literárnych kontextov. Pri analýze literárneho diela z povinného školského programu zisťuje a rozlišuje základné literárne druhy, ku ktorým tie diela patria; určuje dejovú postupnosť diela, vlastnosti hlavných a vedľajších postáv a ich konanie, líši dobro od zla, všíma si súvis medzi udalosťami (napr. určuje poradie udalostí v texte). Rozumie prenesený význam slov v texte. Uplatňuje stratégie čítania priliehavé typickým žánrom; rád navštevuje knižnice a samostatne si volí diela na čítanie z literatúry pre deti; vie písať denník o prečítaných knihách. Používa médiá na rôzne účely (informovanie, učenie, zábava).

Pokročilá úroveň

Vo verejných situáciách hovorí o jednoduchých témach z jazyka, literatúry a kultúry. Zostavuje jednoduchý hovorený prejav a písaný argumentovaný text. Pri písaní práce na určenú tému z jazyka, literatúry a kultúry používa navrhnutú literatúru. Číta a kriticky hodnotí literárne a neumelecké texty.

Všíma si hláskoslovné zmeny v slovách. Určuje spôsoby tvorenia slov. Analyzuje základné druhy viet. Používa jazyk ako rad možností, ktoré mu slúžia na vyjadrovanie.

Kriticky číta, analyzuje a hodnotí literárne diela z povinného a voliteľného školského programu. Všíma si problémy v literárnom diele. Využíva viac stanovísk pri analyzovaní literárneho textu. Svoj posudok o literárnom diele odôvodňuje argumentami a opiera sa vždy o primárny text. Používa odporúčanú sekundárnu literatúru pri analýze literárnych diel určených programom. Uplatňuje stratégie čítania, ktoré sú v súlade s čitateľskou úlohou. Vyjadruje lásku a úctu k literatúre a hodnotám národnej kultúry a kultúre iných národov. Uznáva význam literatúry vo vzdelávaní.

Má pozitívny vzťah ku podujatiam, ktoré prezentujú jazykové a kultúrne hodnoty svojho národa a iných národov a aktívne berie účasť v nich.

Špecifická predmetová kompetencia: Jazyk

Základná úroveň

Rozlišuje spisovný a nespisovný jazyk. Uplatňuje spisovnú normu vo vzťahu k hláskam, tvarom slov a druhom viet. Chápe význam slov v učebniciach, lektúre a v každodennej komunikácii a vie ich správne používať v zodpovedajúcom tvare a kontexte. Hovorí jasne a spolubesedujúceho počúva pozorne a s rešpektom − snaží sa pochopiť ho a brať do ohľadu jeho mienku. Zostavuje jednoduchý hovorený prejav alebo písaný text o svojich dojmoch pri čítaní literárneho diela, ako aj o témach z každodenného života a vlastnej predstavivosti. Uplatňuje pravopisnú normu v jednoduchých príkladoch a vie používať pravidlá slovenského pravopisu.

Stredná úroveň

V rozprávaní a písaní uplatňuje určité gramatické pravidlá vzhľadom na hlásky, tvary a druhy slov a vety v slovenskom jazyku. Používa slovnú zásobu, ktorá je v súlade so základnou vzdelanostnou úrovňou. Uplatňuje pravopisné pravidlá a vie používať slovníky a encyklopédie. Svoju mienku o témach z každodenného života vie jasne formulovať a verejne vyjadriť. Vie zostaviť logicky ucelený veku primeraný naratívny text s obsahovou náplňou.

Pokročilá úroveň

Má vedomosti o hláskach, slovných druhoch a tvaroch slov a viet v slovenčine a všetky tie poznatky vie uplatniť v hovorených prejavoch a pri písaní. Chápe jazyk ako spektrum možností, ktoré mu slúžia vo vyjadrovaní. Pozná význam slov a frazeologizmov, s ktorými sa stretá v literárnych a náučno-populárnych textoch (pre deti) a správne ich používa; určuje význam neznámych slov a výrazov na základe ich zloženia a/alebo kontextu, v ktorom sú použité; analyzuje jazyk (slová, vety, text).

Hovorí o zvolených témach z jazyka, literatúry a kultúry, ktoré sú určené učebnou látkou, a tak uplatňuje základné schopnosti vyjadrovania. Vie zostaviť jednoduchý argumentovaný text. Používa odporúčanú literatúru pri písaní práce na určenú tému z jazyka, literatúry a kultúry vzhľadom na čitateľské publikum.

Špecifická predmetová kompetencia: Literatúra

Základná úroveň

Ovláda základnú techniku čítania a rozumie prečítaný text. Odpovedá na jednoduché otázky súvisiace s textom, vyhľadáva informácie v texte. Vie skrátka opísať svoje dojmy o prečítanom literárnom diele a vyčleniť potrebné informácie v texte. Pozná autorov literárnych diel určených programom. Robí rozdiel medzi ľudovou a autorskou literatúrou. Všíma si základné prvky epického, lyrického a dramatického literárneho diela z povinnej školskej lektúry. Analyzuje jednoduché literárne texty. Svoje dojmy a závery ilustruje základnými príkladmi z textu.

Stredná úroveň

Analyzuje jednoduchý literárny text z povinného školského programu. Hodnotí literárne dielo, ako aj jeho tematické, ideové, štylistické vlastnosti. Pozná základné stratégie čítania a vie ich uplatniť v typických čitateľských situáciách. Vie zaujať jasné stanovisko k textu, ktorý číta. Samostatne si volí diela na čítanie z literatúry pre deti. Prejavuje čitateľskú zvedavosť (napr. rád navštevuje knižnice) a chápe význam čítania pre rozvoj vlastnej všeobecnej kultúry a ako možnosť získavania vedomostí.

Pokročilá úroveň

Číta literárne diela z povinného a voliteľného školského programu a porovnáva literárne diela podľa žánru/druhu, témy, motívu. Samostatne hodnotí kľúčové estetické a štruktúrne vlastnosti literárneho diela z povinného a voliteľného školského programu; vyčleňuje, vyhľadáva, vymenúva a analyzuje úlohu jazykovo-štylistických vyjadrovacích prostriedkov. Uplatňuje stratégie čítania, ktoré sú v súlade s čitateľskou úlohou. Má vyvinutú čitateľskú kultúru; číta kvôli umeleckému zážitku literárneho diela, nadobudnutiu nových poznatkov, obohacovaniu slovnej zásoby, schopnosti argumentovať a vyjadriť svoju mienku a stanovisko. Vie odporučiť literárne dielo a odôvodniť svoj výber. Vyjadruje lásku a úctu k literatúre a hodnotám národnej kultúry a kultúre iných národov.

Všeobecné štandardy výkonov – vzdelávacie štandardy pre koniec prvého cyklu vzdelávania pre predmet Slovenský jazyk obsahujú štandardy výkonov pre oblasti: jazyk, literatúra a jazyková kultúra. V rámci každej oblasti opísané sú požiadavky pre tri úrovne.

Nasledujúce výroky opisujú, čo žiak vie a je schopný na základnej úrovni v každej oblasti.

1. Oblasť JAZYK

1. SJ.1.1.1. Rozlišuje spisovný jazyk od nespisovného; vie, ktorý spisovný jazyk používa.

1. SJ.1.1.2. Rozlišuje samohlásky, spoluhlásky a dvojhlásky; rozlišuje správnu od nesprávnej výslovnosti hlásky; používa písané písmená slovenskej abecedy; správne vyslovuje a píše slová so slabikami de, te, ne, le, di, ti, ni, li; správne napíše a rozozná slová so slabi nými hláskami r/ŕ a l/ĺ; správne píše a vyslovuje ä a dvojhlásky; určuje dĺžku samohlások vo vnútri slova.

1. SJ.1.1.3. Rozlišuje ohybné slovné druhy a vie vymenovať ohybné a neohybné slovné druhy; rozlišuje základné gramatické kategórie (rod, číslo, slovesné časy) spracovaných slovných druhov.

1. SJ.1.1.4. Pozná syntaktické jednotky (slovo, vetu, text); rozlišuje základné vetné členy; pozná vety podľa obsahu.

1. SJ.1.1.5. Chápe význam slov, ustálených zvratov a frazeologizmov, s ktorými sa stretá v školských textoch a v každodennej komunikácii a správne ich používa; robí rozdiel medzi formálnym a neformálnym vyjadrovaním a používa ho v súlade so situáciou; a lexikálne vzťahy (synonymá, homonymá a antonymá).

2. Oblasť LITERATÚRA

1. SJ.1.2.1. Pozná literárne diela z povinného školského programu: uvádza autora a názov jeho diela; vie prerozprávať základný obsah diela, vie určiť základnú tému a hlavný motív diela a vymenovať jeho hlavné postavy.

1. SJ.1.2.2. Rozlišuje základné typy a tvary literárnej tvorby a to: ľudovú od autorskej literatúry; prozaické dielo od veršovaného diela; rozlišuje lyrické, epické a dramatické diela; rozlišuje autora literárno-umeleckého diela od rozprávača.

1. SJ.1.2.3. Všíma si základné prvky štruktúry literárno-umeleckého diela: téma, motív; dej, čas a miesto deja; rozprávanie v prvej a tretej osobe; opis, monológ a dialóg; všíma si rým

1. SJ.1.2.4. Pozná ideu alebo odkaz v kratšom jednoduchom literárnom texte z povinného školského programu.

1. SJ.1.2.5. Sústavne číta literárne diela z povinného školského programu, a tak získava čitateľské zvyky; vyjadruje svoj estetický zážitok literárneho diela.

3. Oblasť JAZYKOVÁ KULTÚRA

1. SJ.1.3.1. Má vybudovanú základnú komunikačnú kultúru (kultúru vlastného vyjadrovania, ako aj počúvania a uctievania si cudzej mienky); hovorí jasne rešpektujúc spisovnú normu jazyka; číta s porozumením nahlas a potichu literárne a neumelecké texty; reprodukuje kratší jednoduchý text bez zjednodušovania alebo so zjednodušením.

1. SJ.1.3.2. Zostavuje hovorený prejav alebo písaný text s jednoduchou štruktúrou a pritom používa opis, rozprávanie; zostavuje jednoduchý hovorený prejav alebo písaný text o zážitku literárneho diela a o témach z každodenného života a predstavivosti; vie vyplniť jednoduché tlačivo so základnými údajmi o sebe (meno a priezvisko, meno rodiča, dátum narodenia, adresa, telefónne číslo; škola, ročník, trieda)

1. SJ.1.3.3. Zostavuje zrozumiteľnú, gramaticky správnu vetu; uplatňuje pravopisnú normu v jednoduchých príkladoch; pri písaní vyčleňuje časti textu (názov, odseky) a organizuje ho do súvislých celkov (úvodná, ústredná a záverečná časť textu).

1. SJ.1.3.4. Ovláda základnú techniku čítania; číta kratšie jednoduché texty odpovedá na jednoduché otázky súvisiace s textom, vyhľadáva informácie zvýraznené v jednej vete, odseku alebo v jednoduchej tabuľke (kto, čo, kde, kedy, koľko a pod.), vie vyhľadať a vyťažiť základné údaje z textu podľa zadaných kritérií, pozná a používa základné časti textu a knihy (názov, odsek, meno autora, obsah, slovník), určuje základnú tému textu, číta texty na rôzne účely (informovanie, učenie, osobný vývin, estetický zážitok, pobavenie…); reprodukuje ich; uplatňuje základné stratégie čítania (povrchné čítanie, čítanie s ceruzkou v ruke).

1. SJ.1.3.5. Posudzuje kratší jednoduchý umelecký a neumelecký text (napr. oceňuje obsah textu na základe zadaných kritérií: čo sa mu v texte páči, čo mu je zaujímavé; či jestvujú súvislosti medzi postavami a udalosťami a jeho vlastnými zážitkami; vyhľadáva neznáme slová).

Nasledujúce výroky opisujú, čo žiak vie a je schopný na strednej úrovni v každej oblasti.

1. Oblasť JAZYK

1. SJ.2.1.1. Pri rozprávaní sa pridržiava osnovy podporujúc ju detailmi; prispôsobuje výklad formálnej a neformálnej komunikácie; tvorí ucelený veku primeraný naratívny text s obsahovou náplňou.

1. SJ.2.1.2. Má formovaný rukopis a píše slovenskou abecedou, používa veľké začiatočné písmeno pri písaní názvu osôb a zvierat, názvov objektov, štátov a miest a ich obyvateľov; používa úvodzovky pri priamej reči; používa čiarku pri napočítaní; Správne píše najfrekventovanejšie vybrané slová.

1. SJ.2.1.3. Vie deliť slová na slabiky a tieto poznatky uplatňuje pri delení slov na konci riadka; pozná delenie spoluhlások.

1. SJ.2.1.4. Určuje druhy ohybných slov a ich gramatické kategórie (rod, číslo, slovesné časy) spracovaných slovných druhov; určuje slovesné časy a neurčitok; pozná časti slov v súvise s tvorením slov (predpona, slovotvorný základ, prípona) v typických príkladoch.

1. SJ.2.1.5. Vie odlíšiť jednoduché holé a rozvité vety; píše úplné vety s pozmeneným poradím slov vo vete, mení druh vety, dokončuje začatú vetu;

1. SJ.2.1.6. Pozná význam slov a frazeologizmov vyskytujúcich sa v literárnych a neliterárnych textoch pre deti a správne ich používa; pozná epiteton a prirovnanie ako výrazový prostriedok; používa slovníky a encyklopédie.

2. Oblasť LITERATÚRA

1. SJ.2.2.1. Literárne diela z povinného školského programu zaraďuje do základných literárnych kontextov (ľudová/autorská a lyrická/epická/dramatická literatúra) určuje charakter a zovňajšok postáv ako aj ich konanie a vzťahy medzi postavami v umeleckom texte.

1. SJ.2.2.2. Pri analýze literárneho diela z povinného školského programu zisťuje a rozlišuje základné literárne druhy, ku ktorým tie diela patria; rozlišuje literárnovedné druhy: rozlišuje lyrickú od epickej básne, baladu, poviedku, román, ľudovú a autorskú rozprávku, bájku, povesť, krátke formy ľudovej slovesnosti (hádanky, riekanky, porekadlá a príslovia);

1. SJ.2.2.3. pozná rým, verš a strofu v lyrickej básni. Rozlišuje rozprávanie od opisu a dialógu.

1. SJ.2.2.4. určuje dejovú postupnosť diela, vlastnosti hlavných a vedľajších postáv a ich konanie, líši dobro od zla, všíma si súvis medzi udalosťami (napr. určuje poradie udalostí v texte). Rozumie prenesený význam slov v texte.

1. SJ.2.2.5. Uplatňuje stratégie čítania priliehavé typickým žánrom; rád navštevuje knižnice a samostatne si volí diela na čítanie z literatúry pre deti; vie písať denník o prečítaných knihách.

3. Oblasť JAZYKOVÁ KULTÚRA

1. SJ.2.3.1. Vie formulovať svoju mienku a verejne ju vyjadriť spisovným jazykom; výrazne číta jednoduché literárno-umelecké texty; vie prerozprávať jednoduchý neumelecký text bez zhrnutia alebo so zhrnutím; pozorne a s pochopením počúva výklad (napr. prednášku).

1. SJ.2.3.2. Vie zostaviť hovorený prejav alebo písaný text a pritom používa opis, rozprávanie alebo výklad v súlade s danou témou; zostavuje ucelený hovorený prejav alebo písaný text pri rozbore jednoduchého literárneho diela.

1. SJ.2.3.3. Píše jasnými vetami; uplatňuje pravopisné pravidlá v jednoduchých príkladoch; vie pri písaní vyčleniť názvy a podnázvy; opravuje zistené chyby v texte.

1. SJ.2.3.4. Číta jednoduché texty (literárno-umelecké texty, texty z médií,...) na rôzne účely (informovanie, učenie, vlastný vývin, estetický zážitok, pobavenie…); uplatňuje stratégie čítania (napr. vyhľadáva dôležité informácie, spája text s nadobudnutými vedomosťami, kladie otázky počas čítania).

1. SJ.2.3.5. Rozumie jednoduchý literárny a neumelecký text: vyhľadáva uvedené informácie, vyčleňuje hlavné myšlienky textu; porovnáva základné informácie z dvoch alebo viacerých textov; vyčleňuje časti textu, ktorým nerozumie; analyzuje vhodnosť ilustrácie súvisiacej s textom; opodstatňuje výber ilustrácií.

1. SJ.2.3.6. Posudzuje jednoduchý literárny a neumelecký text (napr. tvorí iný koniec rozprávky a to odôvodňuje ho).

Nasledujúce výroky opisujú, čo žiak vie a je schopný na pokročilej úrovni v každej oblasti.

1. Oblasť JAZYK

1. SJ.3.1.1. Používa fond slov v súlade s vekom; používa synonymá (aby sa neopakoval); opráva svoj text (kriticky číta napísané, opráva chyby, mení časti textu);

1. SJ.3.1.2. Pozná pojmy jednojazyčnosť a viacjazyčnosť (a pozná jazykovú situáciu v Srbsku).

1. SJ.3.1.3. Uplatňuje spodobovanie spoluhlások na frekventovaných príkladoch.

1. SJ.3.1.4. Vymenúva vlastné a všeobecné podstatné mená, vzťahové a privlastňovacie prídavné mená; osobné zámená; základné a radové číslovky; pozná gramatické kategórie slovies (osobu, číslo a rod) a vie pozmeniť čas slovies na neurčitok a iný čas slovies.

1. SJ.3.1.5. Vie analyzovať rôzne druhy viet, ktoré patria k typickým školským príkladom. Líši základné vetné členy (podmet a slovesný prísudok) a rozvíjacie vetné členy (prívlastok, predmet a príslovkové určenia) na frekventovaných príkladoch.

1. SJ.3.1.6. Pozná význam slov a frazeologizmov, s ktorými sa stretá v literárnych a náučno-populárnych textoch (pre deti) a správne ich používa; určuje význam neznámych slov a výrazov na základe ich zloženia a/alebo kontextu, v ktorom sú použité; analyzuje jazyk (slová, vety, text).

2. Oblasť LITERATÚRA

1. SJ.3.2.1. Číta literárne diela z povinného a voliteľného školského programu a porovnáva literárne diela podľa žánru/druhu, témy, motívu.

1. SJ.3.2.2. Vysvetľuje vlastnosti a postupy postáv opierajúc sa o text. Rozlišuje a na základe úryvku analyzuje literárne druhy; všíma si prvky literárneho diela, ktoré patria oblasti vedy alebo oblasti iných umení (napr. maliarstvo, hudba, divadlo, film).

1. SJ.3.2.3. Samostatne hodnotí kľúčové estetické a štruktúrne vlastnosti literárneho diela z povinného a voliteľného školského programu; vyčleňuje, vyhľadáva, vymenúva a analyzuje úlohu jazykovo-štylistických vyjadrovacích prostriedkov: epiteton, prirovnanie.

1. SJ.3.2.4. Analyzuje ideu alebo odkaz a zdôvodňuje ju vo veku primeranom literárnom texte, aj to, čo nie je v povinnom školskom programe (z literatúry pre deti) a vie argumentovať svoj postoj podľa primárneho textu a/alebo odporúčanej druhotnej literatúry. Všíma si dôsledkové vzťahy medzi udalosťami v texte. Analyzuje pozeranú rozprávku, detské alebo bábkové divadelné predstavenie.

1. SJ.3.2.5. Samostatne si volí druhotnú literatúru v knižnici; uplatňuje základné stratégie čítania, ktoré sú prispôsobené čitateľskej úlohe; vie odporučiť literárne dielo, ktoré nie je zaradené do školského programu, ako aj odôvodniť, prečo sa mu dielo páči (napr. vyzdvihnúť zaujímavé postavy v poviedke, predstavivosť v románe, komické situácie v dramatickom texte atď.); vyjadruje lásku a úctu k literatúre a hodnotám národnej kultúry a kultúry iných národov.

3. Oblasť JAZYKOVÁ KULTÚRA

1. SJ.3.3.1. Vo verejných situáciách hovorí o jednoduchých témach zo života; vie výrazne čítať a dbá na prednes umeleckých textov; vie prerozprávať jednoduchý text strednej zložitosti bez zhrnutia alebo so zhrnutím; vie prezentovať materiály; kriticky počúva výklad (prispôsobené veku žiakov).

1. SJ.3.3.2. Vie zostaviť jednoduchý hovorený prejav alebo písaný text; vie zostaviť ucelený hovorený prejav alebo písaný text pri hodnotení literárneho diela a dobre rozvrhnúť základné a dodatočné informácie a uviesť príklady; píše slohové úlohy, v ktorých znázorňuje skutočné a vymyslené skúsenosti, postavy alebo udalosti.

1. SJ.3.3.3. Dôsledne uplatňuje pravopisnú normu (z každej pravopisnej oblasti určenej povinným školským programom); zostavuje text, v ktorom téma, kompozícia, obsah a štýl zodpovedajú úlohe, účelu a čitateľskému publiku, ktorému je text určený.

1. SJ.3.3.4. Číta stredne zložité texty (literárno-umelecké texty, odborné a náučno-populárne texty, texty z médií) na rôzne účely (informovanie, učenie, osobný vývin, estetický zážitok, pobavenie…); uplatňuje stratégie čítania v súlade so žánrom a počas čítania koriguje svoje vyvedené závery o význame textu.

1. SJ.3.3.5. Rozumie veku primeraný literárny a neumelecký text strednej zložitosti: vyhľadáva prítomné informácie, vyčleňuje hlavné myšlienky textu; porovnáva základné informácie a idey z dvoch alebo viacerých textov.

1. SJ.3.3.6. Vysvetľuje a prehodnocuje udalosti a činy postáv v texte (napr. vysvetľuje postup postavy, hodnotí koniec textu alebo vyjadruje svoj postoj k udalostiam v texte); rozlišuje rozdielne stanoviská v texte (napr. postoj autora v súvislosti s postojom účastníka); mení koniec epického literárneho diela a zdôvodňuje ho.