II Uslovi i način sprovođenja nadzora
Član 3 Način obavljanja nadzora i lica koja sprovode nadzor
(1) Komisija sprovodi nadzor kontinuirano ili neposredno.
(2) Kontinuirani nadzor sprovode zaposleni u Komisiji raspoređeni na obavljanje poslova kontinuiranog nadzora, analizom izveštaja koje su subjekti nadzora dužni da dostavljaju Komisiji, praćenjem, prikupljanjem i proverom dokumentacije, obaveštenja i podataka dobijenih na poseban zahtev Komisije, kao i praćenjem, prikupljanjem i proverom podataka i saznanjem iz drugih izvora.
(3) Neposredni nadzor sprovode ovlašćena lica neposredno u prostorijama subjekta nadzora, Komisije ili pravnog lica sa kojima je subjekt nadzora direktno ili indirektno, poslovno, upravljački ili kapitalom povezan.
(4) Kod neposrednog nadzora nad licima koja neovlašćeno pružaju usluge, postupak nadzora može biti sproveden i u drugim prostorijama u kojima se obavlja aktivnost, odnosno u prostorijama na adresi koja se navodi prilikom oglašavanja ovih lica.
Član 4 Pribavljanje dokumentacije i izjava
(1) Zaposleni u Komisiji raspoređeni na obavljanje poslova kontinuiranog nadzora, kao i ovlašćena lica mogu zahtevati dostavljanje podataka i dokumenata, kao i dostavljanje pismenih izjava od značaja za nadzor od svakog lica za koje se smatra da poseduje takve podatke, u pisanom obliku, putem elektronske pošte ili putem telefona.
(2) Zaposleni u Komisiji raspoređeni na obavljanje poslova kontinuiranog nadzora, kao i ovlašćena lica, mogu odrediti format u kome će biti dostavljeni podaci i dokumenta iz stava 1. ovog člana.
(3) Kada se zahtev iz stava 1. ovog člana saopštava telefonskim putem o tome se sačinjava beleška.
(4) Lica iz stava 1. ovog člana mogu uzeti izjavu na zapisnik od svakog lica za koje se smatra da poseduje informacije od značaja za nadzor, a ta izjava će biti korišćena pri utvrđivanju činjeničnog stanja.
Član 5 Prijave nezakonitosti i nepravilnosti
(1) Svako lice koje sazna za nezakonitost ili nepravilnost u vezi sa primenom Zakona i podzakonskih akata, kao i drugih zakona i podzakonskih akata u nadležnosti Komisije, može o tome podneti Komisiji pismenu predstavku putem adrese elektronske pošte nadzor@sec.gov.rs u skladu sa uputstvom objavljenim na internet stranici Komisije.
(2) Na prijavljivanje od strane uzbunjivača primenjuju se odredbe pravilnika koji se odnosi na sprečavanje i otkrivanje zloupotreba na tržištu.
(3) Komisija sa ličnim podacima lica koje je prijavilo nezakonitost postupa u skladu sa zakonom kojim se reguliše zaštita podataka o ličnosti.
(4) Identitet podnosioca predstavke neće biti otkriven u toku postupka koji se vodi pred Komisijom ukoliko podnosilac predstavke izričito navede da ne želi da njegovi podaci budu otkriveni licu na koje se predstavka odnosi, kao i drugim licima koja učestvuju u postupku nadzora.
(5) Predstavke imaju dejstvo inicijative za pokretanje postupka nadzora, a podnosioci tih inicijativa nemaju svojstvo stranke u postupku koji može biti pokrenut na osnovu te inicijative.
III Kontinuirani i neposredni nadzor
Član 6 Postupak kontinuiranog nadzora
(1) U postupku kontinuiranog nadzora lica iz člana 3. stav 2. ovog pravilnika vrše provere propisane članom 358. stav 1. Zakona.
(2) Na izveštaje koji se primaju u obliku elektronskog dokumenta putem portala Komisije primenjuju se odredbe podzakonskog akta Komisije koji reguliše pitanja vođenja Službenog registra informacija.
Član 7 Pribavljanje dodatnih informacija i izjava
(1) Ukoliko se prilikom provere izveštaja i obaveštenja koji se dostavljaju Komisiji ili proverom podataka iz drugih raspoloživih izvora ne može sa sigurnošću utvrditi postojanje nezakonitosti i nepravilnosti, pribavljaju se dodatne informacije na osnovu kojih se sprovodi provera zakonitosti postupanja subjekta nadzora.
(2) U slučaju da se utvrde okolnosti koje mogu ukazati na postojanje nezakonitosti ili nepravilnosti, omogućava se subjektu nadzora da se izjasni, dostavljanjem pismene izjave ili uzimanjem izjave na zapisnik od strane lica iz člana 3. stav 2. ovog pravilnika.
Član 8 Izveštaj sa predlogom
(1) Ako je činjenično stanje, u sprovedenom postupku kontinuiranog nadzora kompletno utvrđeno, priprema se izveštaj sa predlogom za usvajanje ili preduzimanje mera prema subjektu nadzora.
(2) U slučaju da činjenično stanje nije moguće kompletno utvrditi na osnovu kontinuiranog nadzora, lica iz člana 3. stav 2. ovog pravilnika pripremaju obrazloženi predlog za pokretanje postupka neposrednog nadzora.
Član 9 Vrste neposrednog nadzora
Neposredni nadzor može biti redovan i vanredni, kontrolni i dopunski.
Član 10 Redovan nadzor zasnovan na proceni rizika
(1) Redovan neposredni nadzor sprovodi se po službenoj dužnosti na bazi procene rizika, a na osnovu godišnjeg plana nadzora Komisije, nad licima koja poseduju dozvolu Komisije za obavljanje delatnosti propisane zakonom za čiju primenu je nadležna Komisija i obveznika po zakonu koji reguliše sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, a koji su u nadležnosti Komisije.
(2) Na osnovu procene rizika vrši se određivanje rizičnog profila subjekata nadzora i utvrđuju se obim i učestalost sprovođenja neposrednog nadzora.
(3) Prilikom procene rizika koriste se rezultati dobijeni iz matrice rizika kao i druge okolnosti koje nisu obuhvaćene matricom a mogu uticati na povećan rizik poslovanja subjekta nadzora (na pr. saznanja do kojih je Komisija došla iz drugih izvora).
(1) Plan sprovođenja neposrednog nadzora priprema se na osnovu procene rizika i donosi ga Komisija do kraja tekuće za narednu kalendarsku godinu (u daljem tekstu: Plan nadzora).
(2) Plan nadzora naročito sadrži određivanje subjekata nadzora kod kojih će se na osnovu utvrđenog rizičnog profila sprovoditi redovni neposredni nadzor u narednoj kalendarskoj godini, sa odgovarajućim informacijama od značaja za sprovođenje nadzora po oblastima i svakom od stepena rizika.
Član 12 Vanredni neposredni nadzor
Vanredni neposredni nadzor sprovodi se:
- 1) na osnovu obrazloženog predloga lica iz člana 3. stav 2. ovog pravilnika;
- 2) na osnovu informacija iz predstavki i obaveštenja dostavljenih Komisiji ili drugih izvora informisanja, a koje ukazuju na postojanje nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju subjekta nadzora.
Član 13 Kontrolni nadzor
Komisija može odrediti sprovođenje kontrolnog neposrednog nadzora pre razmatranja izveštaja o otklanjanju utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti subjekta nadzora.
Član 14 Dopunski nadzor
(1) Dopunski nadzor sprovodi se u slučaju izdavanja naloga iz člana 362. stav 4. Zakona.
(2) Može se izvršiti samo jedan dopunski nadzor, u roku koji ne može biti duži od 30 dana od okončanja redovnog, vanrednog ili kontrolnog nadzora.
Član 15 Pokretanje postupka neposrednog nadzora, nalog za nadzor, dopuna i opoziv naloga za nadzor
(1) Postupak neposrednog nadzora pokreće se izdavanjem naloga za nadzor od strane predsednika Komisije.
(2) Nalog za nadzor sadrži: pravni osnov za sprovođenje neposrednog nadzora, podatke o ovlašćenim licima koji vrše neposredni nadzor sa brojevima službenih legitimacija ili brojem ovlašćenja, podatke o subjektu nadzora, podatke o mestu sprovođenja nadzora, podatak o vrsti neposrednog nadzora, podatak o predmetu neposrednog nadzora, planirano trajanje neposrednog nadzora, broj, vreme i mesto izdavanja, potpis izdavaoca naloga i pečat.
(3) U slučaju da Komisija ne raspolaže podacima o subjektu nadzora ili je njihov broj prevelik, ili kad je u trenutku izdavanja naloga nepoznat konačan broj subjekata nad kojima će biti vršen nadzor, u nalog za nadzor se unose odgovarajuće poznate informacije od značaja za određenje subjekta odnosno subjekata nadzora.
(4) Nalog o dopuni naloga za nadzor ili izmena izdatog naloga za nadzor izdaje se na način propisan Zakonom i ovim pravilnikom.
(5) Nalog za kontrolni nadzor može biti izdat kada je potrebno da se utvrdi da li su nezakonitosti i nepravilnosti utvrđene neposrednim nadzorom otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem obimu.
(6) Nalog za opoziv naloga može biti izdat ukoliko Komisija utvrdi da za to postoje opravdani razlozi.
Član 16 Dostavljanje naloga za nadzor
(1) Nalog za nadzor dostavlja se subjektu nadzora najkasnije osam dana pre dana sprovođenja nadzora.
(2) Kada je to potrebno da se ne bi ugrozila svrha neposrednog nadzora, nalog za nadzor može biti uručen i u kraćem roku, a najkasnije uručenjem na dan obavljanja neposrednog nadzora.
Član 17 Kontrolne liste
(1) Komisija u postupku redovnog neposrednog nadzora koristi kontrolne liste.
(2) Ovlašćeno lice, postupajući u granicama predmeta neposrednog nadzora iz naloga za redovan neposredni nadzor, preduzima one provere i druge radnje koje su sadržane u kontrolnoj listi, a druge provere i radnje ako u toku nadzora utvrdi da je neophodno da se one preduzmu radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja.
(3) Kontrolna lista sadrži definisanu oblast poslovanja subjekta nadzora koja će biti predmet postupka nadzora, dokumentaciju koju je subjekt nadzora dužan da dostavi pre otpočinjanja neposrednog nadzora, kao i dokumentaciju koju je potrebno pripremiti za postupak neposrednog nadzora.
Član 18 Sprovođenja postupka neposrednog nadzora
(1) Neposredni nadzor sprovodi se u prostorijama subjekta nadzora ili pravnog lica sa kojim je subjekt nadzora direktno ili indirektno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezan.
(2) Neposredni nadzor se može sprovesti i u poslovnim prostorijama Komisije ili drugim odgovarajućim prostorijama.
(3) Neposredni nadzor sprovodi se radnim danom u toku radnog vremena subjekta nadzora, a kada je to neophodno zbog obima i prirode nadzora može se sprovoditi i nakon radnog vremena subjekta nadzora.
(4) Prilikom sprovođenja neposrednog nadzora nad licem koje neovlašćeno pruža usluge, nadzor se sprovodi na adresi sedišta, na adresi koja je navedena pri oglašavanju ovih lica ili u prostorijama Komisije.
(5) Subjekti nadzora obavezni su da ovlašćenom licu Komisije omoguće pristup u poslovne prostorije i organizacione delove, daju na uvid traženu dokumentaciju, kao i da obezbede druge uslove za nesmetano sprovođenje nadzora.
(6) Ovlašćeno lice sprovodi neposredni nadzor neposrednim uvidom u opšta akta, poslovne knjige, izvode sa računa, prepisku i druge dokumente uključujući i elektronske medije, evidenciju o telefonskim pozivima i drugim oblicima korespodencije i ostale podatke i evidencije koje su subjekti nadzora u obavezi da vode i vrši analizu tih podataka.
(7) Ovlašćeno lice u postupku neposrednog nadzora može uzimati izjave od lica ovlašćenih za zastupanje subjekta nadzora, zaposlenih ili angažovanih lica kod subjekta nadzora kao i od drugih lica koja imaju saznanje od interesa za postupak nadzora, te može zatražiti pismeno izjašnjenje od navedenih lica. Izjave i objašnjenja se mogu dati pismeno ili uzeti na zapisnik.
(8) Subjekt nadzora je dužan da ovlašćenom licu Komisije pruži neophodnu stručnu i tehničku podršku u kontroli poslovnih knjiga i drugih dokumenta koje subjekt nadzora vodi i obrađuje u elektronskom obliku.
Član 19 Učešće drugih stručnih lica
(1) Ovlašćeno lice Komisije može da predloži da, radi provere podataka od interesa za nadzor za koju su potrebna posebna znanja, u postupku učestvuje stručno lice za određenu oblast.
(2) O predlogu iz stava 1. ovog člana odluku donosi Komisija.
Član 20 Postupak nadzora bez prethodne dostave naloga za nadzor
(1) Prilikom sprovođenja neposrednog nadzora, bez prethodne dostave naloga za nadzor, ako ovlašćeno lice Komisije ne zatekne lice ovlašćeno za zastupanje subjekta nadzora, može izvršiti nadzor bez njegovog prisustva, o čemu se sačinjava zapisnik.
(2) Zapisnik iz stava 1. ovog člana potpisuje ovlašćeno lice Komisije i ostavlja u prostorijama subjekta nadzora radi izjašnjenja ovlašćenog lica za zastupanje subjekta nadzora.
Član 21 Zapisnik o nadzoru
(1) U postupku neposrednog nadzora ovlašćeno lice Komisije sačinjava zapisnik sa detaljnim opisom činjeničnog stanja.
(2) U zapisnik o neposrednom nadzoru unose se:
- 1) podaci iz naloga za neposredni nadzor;
- 2) vreme i mesto nadzora, opis preduzetih radnji i popis preuzetih dokumenata;
- 3) izjave koje su date;
- 4) opis drugih izvedenih dokaza;
- 5) zahtevi za izuzeće koji su podneti;
- 6) utvrđeno činjenično stanje;
- 7) podaci o zaključcima ako su doneti u postupku nadzora;
- 8) rok za davanje primedbi, odnosno prigovora na zapisnik;
- 9) navođenje da je zapisnik sa ili bez primedbi pročitan licu koje prisustvuje nadzoru;
- 10) drugi podaci i navodi od značaja za nadzor.
Član 22 Zaključak u toku neposrednog nadzora
(1) Ako je potrebno da subjekt nadzora, zaposleni i druga lica u vezi sa predmetom nadzora izvrši neku radnju, dostavi Komisiji izjavu, izveštaj, dokumenta ili podatke o svom poslovanju ili je u toku nadzora potrebno odlučiti o pitanjima koja se tiču postupka nadzora, ovlašćeno lice Komisije zaključkom odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka nadzora i nalaže subjektu nadzora izvršenje radnje, dostavljanje izjave, izveštaja, odnosno dokumenata ili podataka o poslovanju i određuje rok u kome se ta radnja ima izvršiti.
(2) Zaključak iz stava 1. ovog člana upisuje se u zapisnik ili se donosi kao poseban akt.
Član 23 Primedbe na zapisnik
(1) Primedbe na zapisnik koji se sačinjava u toku obavljanja nadzora, odnosno izjava subjekta nadzora ili odgovornog i ovlašćenog lica subjekta nadzora da nema primedbe, unose se u zapisnik.
(2) Ukoliko lice iz stava 1. ovog člana ili drugo lice koje je u postupku nadzora dalo izjavu koja je konstatovana u zapisniku odbije da potpiše zapisnik, ta činjenica se unosi u zapisnik, kao i razlog za odbijanje, ako je poznat.
Član 24 Prigovor na zapisnik
(1) Ukoliko je subjekt nadzora dostavio prigovor na zapisnik, ovlašćeno lice Komisije ceni osnovanost navoda u prigovoru i dostavljenu dokumentaciju.
(2) Ukoliko ovlašćeno lice oceni prigovor osnovanim, sačinjava dopunu zapisnika i dostavlja ga subjektu nadzora u roku od 15 dana od dana prijema prigovora.
(3) Ako se ne sačini dopuna zapisnika smatraće se da je prigovor ocenjen neosnovanim.
Član 25 Izveštaj o nadzoru
(1) Po sprovedenom postupku neposrednog nadzora, ovlašćeno lice Komisije priprema izveštaj o nadzoru koji dostavlja na razmatranje i usvajanje Komisiji.
(2) Uz izveštaj se prilaže zapisnik i druga dokumentacija za koju ovlašćeno lice smatra da je presudna za utvrđivanje kompletnog činjeničnog stanja od strane Komisije.
IV Izricanje administrativnih mera i sankcija
Član 26 Vrste administrativnih mera i sankcija
Komisija prema subjektima nadzora preduzima administrativne mere i sankcije iz člana 374. Zakona, i to donošenjem rešenja sa nalogom za postupanje, izricanjem novčane kazne, javnim objavljivanjem odluka, izdavanjem saopštenja javnosti, upućivanjem drugim organima zahteva za preduzimanje mera, izricanjem pismene opomene, donošenjem rešenja o privremenom ili trajnom oduzimanju dozvole za obavljanje delatnosti.
Član 27 Rešenje sa nalogom za uspostavljanje zakonitosti i/ili prestanak postupanja
(1) Ukoliko u postupku nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, Komisija donosi rešenje kojim će naložiti preduzimanje mera i aktivnosti radi uspostavljanja zakonitosti i pravilnog poslovanja i može prema subjektu nadzora preduzeti jednu ili više mera i sankcija koje su propisane zakonom.
(2) Rešenjem iz stava 1. ovog člana Komisija određuje rokove za izvršenje naloga iz rešenja i dostavljanje izveštaja sa dokazima o ispravljenoj nezakonitosti i nepravilnosti, kao i obavezu plaćanja naknade za neposredni nadzor u skladu sa aktom Komisije koji propisuje plaćanje naknada.
(3) Komisija može da produži rok za izvršenje naloga iz rešenja na zahtev subjekta nadzora, ukoliko subjekt nadzora nije u mogućnosti iz objektivnih razloga da iste otkloni u roku koji je određen.
(4) Smatra se da je zahtev iz stava 3. ovog člana podnet u roku ako je podnet Komisiji pre isteka roka koji je rešenjem određen za postupanje.
(5) Ukoliko je subjektu nadzora izrečena mera kojom je privremeno zabranjeno obavljanje pojedinih delatnosti i aktivnosti, Komisija određuje da se, uz produženi rok iz stava 3. ovog člana produžava i rok trajanja izrečenih mera do maksimalnog roka trajanja mera propisanih zakonom.
Član 28 Izricanje novčane kazne
(1) Novčane kazne izriču se rešenjem u skladu sa zakonom i podzakonskim aktom Komisije koji reguliše postupak izricanja novčane kazne.
(2) Rešenjem iz stava 1. ovog člana subjektu nadzora može biti izrečena i druga administrativna mera ili sankcija u skladu sa Zakonom.
Član 29 Javno objavljivanje rešenja
Komisija na svojoj internet stranici, u delu naslovljenom: „Administrativne mere i sankcije” objavljuje podatke o svakom rešenju kojim se izriče administrativna mera ili sankcija, odmah nakon što je o toj odluci obavešteno lice kome je sankcija izrečena u skladu sa ovim pravilnikom.
Član 30 Izdavanje saopštenja javnosti
Komisija može izdati saopštenje javnosti ukoliko uoči ponašanja na tržištu za koje smatra da mogu uticati na integritet tržišta, zakonitost i fer poslovanje ili je to potrebno radi sprovođenja Zakona.
Član 31 Upućivanje drugim organima zahteva za preduzimanje mera
Kada Komisija utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti usled kojih je potrebno postupanje drugog organa, Komisija upućuje predmet na dalje postupanje i preduzimanje mera iz nadležnosti tog organa.
Član 32 Izricanje pismene opomene
Rešenjem kojim se izriče pismena opomena u skladu sa članom 380. Zakona, može biti naloženo subjektu nadzora da ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, rok u kome je u obavezi da to učini i obaveza plaćanja naknade za neposredni nadzor u skladu sa aktom Komisije koji propisuje plaćanje naknada.
Član 33 Privremeno ili trajno oduzimanje dozvole za obavljanje delatnosti
(1) Komisija može doneti rešenje kojim se subjektu nadzora izriče mera privremenog ili trajnog oduzimanje dozvole za obavljanje delatnosti koju je izdala Komisija.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, Komisija nalaže subjektu nadzora preduzimanje radnji i dostavljanje dokumentacije koja je potrebna za sprovođenje mere.
(3) U slučaju trajnog oduzimanja dozvole za obavljanje delatnosti investicionom društvu, shodno se primenjuju odredbe podzakonskog akta Komisije kojim je regulisano davanje dozvole za obavljanje delatnosti investicionom društvu u delu koji se odnosi na prestanak obavljanja delatnosti investicionog društva.
(4) Kada Komisija prema subjektu nadzora izrekne meru iz stava 1. ovog člana, subjekt nadzora je u obavezi da klijente bez odlaganja obavesti o izrečenoj meri na taj način što će deo izreke kojim se izriče mera zabrane obavljanja delatnosti objaviti na svojoj internet stranici i istaći ga na vidnom mestu u svojim poslovnim prostorijama.
Član 34 Izuzeti poslovi
(1) Prilikom izricanja mere kojom se oduzima privremeno ili trajno dozvola za obavljanje delatnosti koju je izdala Komisija, mogu biti izuzeti iz izrečene mere određeni poslovi koji su kontinuirani ili koji su započeti, a čijom nemogućnošću obavljanja bi nastala šteta za klijente, odnosno druge učesnike na tržištu kapitala.
(2) Radi izuzimanja određenih poslova, subjekt nadzora podnosi zahtev sa obrazloženjem i dostavlja dokaze da se radi o kontinuiranim ili započetim poslovima, i obrazloženje o mogućoj šteti koja bi nastala.
Član 35 Kriterijumi za izricanje administrativnih mera i sankcija
(1) Komisija izriče mere srazmerno značaju i težini utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti sa ciljem obezbeđenja pravednog, efikasnog i transparentnog tržišta kapitala i smanjenja sistemskog rizika, a uzimajući u obzir kriterijume za izricanje mera i sankcija propisane Zakonom.
(2) Kriterijumi za izricanje novčanih kazni propisani su posebnim pravilnikom.
Član 36 Objavljivanje rešenja
(1) Komisija na svojoj internet stranici objavljuje podatke o svakom rešenju kojim se izriče administrativna mera ili sankcija u skladu sa Zakonom.
(2) Komisija posebno odlučuje o primeni izuzetka iz člana 383. st. 4. i 5. Zakona.
VI Ovlašćena lica komisije i službene legitimacije
Član 39 Ovlašćena lica Komisije
(1) Ovlašćeno lice Komisije za sprovođenje neposrednog nadzora je samostalno u sprovođenju neposrednog nadzora u granicama ovlašćenja utvrđenih zakonom, propisima Komisije i nalogom za nadzor.
(2) Predlog da se lice privremeno ovlasti za preduzimanje radnji u postupku neposrednog nadzora podnosi lice koje rukovodi organizacionom jedinicom u kojoj se obavljaju poslovi neposrednog nadzora.
(3) Komisija odlučuje o davanju privremenog ovlašćenja licu za preduzimanje radnji u postupku neposrednog nadzora.
Član 40 Službena legitimacija i privremeno ovlašćenje
(1) Supervizor poseduje službenu legitimaciju, a drugo lice privremeno ovlašćeno od strane Komisije za preduzimanje radnji u postupku neposrednog nadzora poseduje privremeno ovlašćenje.
(2) Službena legitimacija sadrži: registarski broj legitimacije, ime, prezime i fotografiju supervizora, datum izdavanja, potpis predsednika i pečat Komisije.
(3) Privremeno ovlašćenje za preduzimanje radnji u postupku neposrednog nadzora sadrži: ime i prezime lica kome je izdato, broj i datum izdavanja, oznaku nadzora za koji je dato ovlašćenje, period važenja ovlašćenja, potpis predsednika i pečat Komisije.
(4) Ovlašćena lica Komisije su dužna da pre početka sprovođenja neposrednog nadzora pokažu legitimaciju, odnosno privremeno ovlašćenje subjektu nadzora.
Član 41 Evidencija o izdatim službenim legitimacijama i privremenim ovlašćenjima
(1) O izdatim službenim legitimacijama vodi se evidencija u Komisiji.
(2) Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i prezime lica kome je izdata legitimacija, registarski broj, datum izdavanja i rubriku za napomene.
(3) Posebno se vodi evidencija o izdatim privremenim ovlašćenjima za druga lica privremeno ovlašćena za preduzimanje radnji u postupku neposrednog nadzora.
(4) Evidencija iz stava 3. ovog člana sadrži: ime i prezime lica kome je izdato privremeno ovlašćenje, broj i datum izdavanja, oznaku nadzora za koji je dato ovlašćenje, period važenja ovlašćenja i rubriku za napomene.
Član 42 Zamena i prestanak važenja službenih legitimacija
(1) Službena legitimacija se zamenjuje ako zbog dotrajalosti ili oštećenja postane neupotrebljiva ili ako je potrebno promeniti podatke o supervizoru.
(2) U slučajevima iz stava 1. ovog člana, supervizor je dužan da preda službenu legitimaciju koja se zamenjuje.
(3) Ako se službena legitimacija izgubi, supervizor Komisije je dužan da bez odlaganja pismeno obavesti Komisiju, koja legitimaciju oglašava nevažećom.
(4) Službena legitimacija prestaje da važi:
- 1) ako ovlašćenom licu Komisije prestane radni odnos ili ovo lice prestane da obavlja poslove neposrednog nadzora ili
- 2) ako se izvrši njena zamena.
(1) Zamenjene, oštećene i vraćene službene legitimacije uništava komisija koju imenuje predsednik Komisije.
(2) Član 43a
(3) U postupku nadzora po Zakonu o digitalnoj imovini, Komisija primenjuje odredbe prethodnih glava ovog pravilnika u delu koji se odnosi na:
(4) – način obavljanja nadzora i lica koja sprovode nadzor;
(5) – pribavljanje dokumentacije i izjava;
(6) – prijave nezakonitosti i nepravilnosti;
(7) – postupak kontinuiranog nadzora;
(8) – pribavljanje dodatnih informacija i izjava;
(9) – sadržinu izveštaja sa predlogom;
(10) – vrste neposrednog nadzora;
(11) – redovan nadzor zasnovan na proceni rizika;
(12) – plan nadzora;
(13) – vanredni neposredni nadzor;
(14) – kontrolni nadzor;
(15) – dopunski nadzor;
(16) – pokretanje postupka neposrednog nadzora, nalog za nadzor, dopuna i opoziv naloga za nadzor;
(17) – dostava naloga za nadzor;
(18) – kontrolne liste;
(19) – sprovođenja postupka neposrednog nadzora;
(20) – zaključak u toku neposrednog nadzora;
(21) – učešće drugih stručnih lica;
(22) – postupak nadzora bez prethodne dostave naloga za nadzor;
(23) – ovlašćena lica Komisije i službene legitimacije i privremeno ovlašćenje.
Član 43b Zapisnik o nadzoru po Zakonu o digitalnoj imovini
(1) U postupku neposrednog nadzora po Zakonu o digitalnoj imovini ovlašćena lica Komisije sačinjavaju zapisnik sa detaljnim opisom činjeničnog stanja.
(2) U zapisnik o neposrednom nadzoru unose se:
- 1) podaci iz naloga za neposredni nadzor;
- 2) vreme i mesto nadzora, opis preduzetih radnji i popis preuzetih dokumenata;
- 3) izjave koje su date;
- 4) opis drugih izvedenih dokaza;
- 5) zahtevi za izuzeće koji su podneti;
- 6) utvrđeno činjenično stanje;
- 7) podaci o zaključcima koji su doneti u postupku nadzora;
- 8) rok za davanje primedbi na zapisnik;
- 10) drugi podaci i navodi od značaja za nadzor.
(3) U postupku redovnog neposrednog nadzora po Zakonu o digitalnoj imovini kontrolna lista je sastavni deo zapisnika.
(4) Kod sprovođenja radnje uzimanja usmene izjave stranke, svedoka ili veštaka sačinjava se poseban zapisnik koji saslušano lice potpisuje kao i prisutno službeno lice Komisije koje je sprovelo radnju, a ovaj zapisnik se koristi kao dokazno sredstvo prilikom sačinjavanja zapisnika o neposrednom nadzoru.
Član 43v Uručenje i dostavljanje zapisnika
Zapisnik o nadzoru sačinjen u postupku nadzora po Zakonu o digitalnoj imovini se uručuje subjektu nadzora, zakonskom zastupniku ili punomoćniku subjekta nadzora ili se dostavlja u skladu sa odredbama o ličnom dostavljanju propisanom zakonom koji uređuje upravni postupak.
Član 43g Primedbe na zapisnik, dopuna zapisnika i službena beleška
(1) Subjekt nadzora može dostaviti primedbe na zapisnik sačinjen po Zakonu o digitalnoj imovini, u roku od 15 radnih dana od dana dostavljanja zapisnika u pisanoj formi putem pošte ili lično predajom pisarnici Komisije.
(2) Ovlašćeno lice Komisije proverava navode iz iznetih primedbi iz stava 1. ovog člana, te ukoliko utvrdi da su dostavljeni dokazi koji ukazuju da je činjenično stanje bitno različito od stanja navedenog u zapisniku o nadzoru po zakonu koji uređuje digitalnu imovinu, sačinjava dopunu tog zapisnika.
(3) Dopuna zapisnika iz stava 2. ovog člana se dostavlja u roku od 15 radnih dana lično subjektu nadzora na način propisan članom 43v stav 1. ovog pravilnika.
(4) Subjekt nadzora, ovlašćeno lice ili punomoćnik subjekta nadzora mogu se neposredno izjasniti o primedbama na zapisnik pre zaključenja zapisnika, čime se odriču prava na dodatni rok za dostavljanje primedbi, a zapisnik postaje punovažan potpisivanjem.
(5) Subjekt nadzora se može izjasniti da nema primedbi na zapisnik i u roku kraćem od 15 radnih dana, nakon čega zapisnik postaje punovažan.
(6) Ovlašćeno lice Komisije sačinjava službenu belešku ukoliko utvrdi da primedbe subjekta nadzora na zapisnik o nadzoru sačinjen po Zakonu o digitalnoj imovini nisu osnovane, odnosno da ne utiču bitno na utvrđeno pravno relevantno činjenično stanje, te se ova beleška dostavlja subjektu nadzora na način opisan u članu 43v stav 1. ovog pravilnika.
Član 43d Izveštaj o nadzoru i rešenje Komisije
(1) Po sprovedenom postupku neposrednog nadzora po Zakonu o digitalnoj imovini, ovlašćeno lice Komisije priprema izveštaj o nadzoru koji dostavlja na razmatranje i usvajanje Komisiji.
(2) Uz izveštaj se prilaže zapisnik i druga dokumentacija za koju ovlašćeno lice smatra da je presudna za utvrđivanje kompletnog činjeničnog stanja od strane Komisije.
(3) Ukoliko nisu utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti u postupku nadzora po Zakonu o digitalnoj imovini u izveštaj se unosi predlog da Komisija donese rešenje o obustavi postupka.
(4) U zavisnosti od vrste i broja utvrđenih nepravilnosti i drugih relevantnih okolnosti u izveštaju se predlaže da Komisija donese rešenje kojim se izriče jedna ili više mera predviđenih zakonom koji uređuje digitalnu imovinu.
Član 43đ Vrste administrativnih mera i sankcija
Komisija prema subjektima nadzora po Zakonu o digitalnoj imovini preduzima administrativne mere i sankcije iz člana 132. Zakona o digitalnoj imovini, i to upućivanjem preporuke, upućivanjem pismene opomene, izricanjem naloga i mere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti ili donošenjem rešenja o oduzimanju dozvole za pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom.
Član 43e Rešenje o upućivanju preporuke i izveštaj o postupanju
Kada su u postupku nadzora po Zakonu o digitalnoj imovini utvrđene manje značajne nepravilnosti ili nedostaci u poslovanju subjekta nadzora koji ne predstavljaju značajan rizik u njegovom poslovanju, Komisija će doneti rešenje kojim će uputiti preporuku subjektu nadzora o daljem postupanju, te će dati rok u kome je potrebno ispraviti utvrđene nepravilnosti kao i rok za dostavljanje izveštaja sa odgovarajućim dokazima.
Na postupak upućivanja pismene opomene od strane Komisije, koja se izriče u skladu sa članom 134. Zakona o digitalnoj imovini, shodno se primenjuju odredbe člana 32. ovog pravilnika o postupku izricanja pismene opomene.