Član 1 Predmet Pravilnika
Ovaj pravilnik odnosi se na dodatke ishrani koji se stavljaju na tržište kao hrana, gde su prisutni kao takvi. Ovi proizvodi se stavljaju u promet samo u upakovanom obliku.
Pravilnik · Kvalitet predmeta opšte upotrebe i životnih namirnica
25 članova. Prečišćen tekst, objavljen u: 45/2022, 20/2023, 73/2024 (др. правилник).
Donet na osnovu: Zakon o bezbednosti hrane, Zakon o Vladi.
Ovaj pravilnik odnosi se na dodatke ishrani koji se stavljaju na tržište kao hrana, gde su prisutni kao takvi. Ovi proizvodi se stavljaju u promet samo u upakovanom obliku.
(1) Pojedini izrazi u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:
(2) (a) „dodaci ishrani” (dijetetski suplementi) su hrana koja dopunjuje uobičajenu ishranu, i koja predstavlja koncentrovane izvore hranljivih sastojaka ili drugih sastojaka sa hranljivim ili fiziološkim efektom, pojedinačno ili u kombinaciji, a u prometu se nalaze u doziranim oblicima kao što su kapsule, pastile, tablete i slično, kesice praška, ampule tečnosti, bočice sa kapaljkom, i ostalim sličnim oblicima tečnosti i praška namenjenim za uzimanje u malim, doziranim količinama.
(3) (b) „hranljivi sastojci” su sledeći sastojci:
(4) I. vitamini;
(5) II. minerali.
Dodaci ishrani mogu biti na tržištu Republike Srbije samo ako zadovoljavaju uslove predviđene ovim pravilnikom.
(1) Samo vitamini i minerali, koji se mogu koristiti u proizvodnji dodataka ishrani, odnosno susptance koji se mogu koristiti kao izvori vitamina i minerala u proizvodnji dodataka ishrani (dijetetskih suplemenata) navedeni u Prilogu I. u hemijskim oblicima navedenim u Prilogu II, mogu biti korišćeni za proizvodnju dodataka ishrani. Maksimalno dozvoljene količine vitamina i minerala u dnevnoj dozi dodatka ishrani za odrasle osobe date su u Prilogu III.
(2) Propisi i standardi koji se odnose na proizvode uobičajenog sastava u pogledu opšteg i nutritivnog deklarisanja i označavanja, merenja i granica odstupanja od deklarisane količine upakovanih namirnica, kvaliteta, uslova upotrebe aditiva, aroma, enzima i pomoćnih sredstava, zahteva za mikrobiološku ispravnost i maksimalno dozvoljene količine kontaminenata i rezidua, primenjuju se i na dodatke ishrani, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije propisano.
(3) Čistoća supstanci sa nutritivnim ili fiziološkim efektom, kao i čistoća ostalih sastojaka koji se koriste u proizvodnji dodataka ishrani, mora da odgovara zahtevima posebnih propisa o kvalitetu odgovarajućih namirnica, propisa o prehrambenim aditivima, aromama, enzimima, pomoćnim sredstvima u proizvodnji hrane, zahtevima nacionalne ili evropske farmakopeje ili drugih međunarodno prihvaćenih zahteva za čistoću supstanci koje preporučuju međunarodne organizacije i ekspertska tela osnovana u oblasti bezbednosti hrane
(4) Prestao je da važi stav 4. (vidi član 12. Pravilnika - 73/2024-187)
(5) Dodaci ishrani moraju odgovarati mikrobiološkim kriterijumima navedenim u Prilogu V.
(6) Promene u Prilozima I–V. ovog pravilnika, donose se u skladu s procedurom predviđenom Zakonom o bezbednosti hrane, a na osnovu hitnosti i mišljenja Stručnog saveta za procenu rizika u oblasti bezbednosti hrane (u daljem tekstu Stručni savet).
(7) Prilozi I–V. odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni deo.
(1) Minimalne količine vitamina i minerala u dodacima ishrani su one kojima se sa dnevnom količinom proizvoda prema preporuci proizvođača obezbeđuju značajne količine vitamina i minerala definisane propisom koji reguliše deklarisanje, označavanje i reklamiranje hrane.
(2) Maksimalno dozvoljene količine vitamina i minerala u dodacima ishrani za odrasle u količini proizvoda koja se preporučuje za dnevni unos date su u Prilogu III. ovog pravilnika.
(3) U izuzetnim slučajevima pod posebnim uslovima može se odobriti veća maksimalno dozvoljena količina vitamina i minerala u dnevnoj dozi suplementa od količine navedene u Prilogu III. ovog pravilnika. Deklaracija ovakvog proizvoda ne sme da sadrži zdravstvene izjave i mora da sadrži navedenu namenu i populacionu grupu kojoj je proizvod namenjen, kao i navod da se takav suplement uzima uz obaveznu konsultaciju sa lekarom.
(1) Naziv pod kojim se stavljaju u promet proizvodi obuhvaćeni ovim pravilnikom je „dodatak ishrani” ili „dijetetski suplement”.
(2) Deklaracijom, označavanjem i reklamiranjem dodataka ishrani ne mogu se pripisivati svojstva prevencije, tretiranja i lečenja bolesti, ili se pozivati na takva svojstva.
(3) Pored zahteva iz propisa koji reguliše deklarisanje, označavanje i reklamiranje hrane, deklaracija mora da sadrži sledeće podatke:
(4) Deklaracija može da sadrži informaciju o nameni proizvoda tamo gde je primenljivo ne dovodeći potrošača u zabludu.
Deklaracija, označavanje i reklamiranje dodataka ishrani ne sme da sadrži bilo kakvu izjavu kojom se sugeriše ili tvrdi da izbalansirana i raznovrsna ishrana ne može da obezbedi odgovarajuće količine hranljivih sastojaka.
(1) Količina vitamina, minerala i drugih supstanci sa hranljivim ili fiziološkim efektom prisutnih u proizvodu mora biti izražena na deklaraciji u numeričkoj formi. Za deklarisanje količine vitamina i minerala koriste se samo jedinice navedene u Prilogu I. ovog pravilnika.
(2) Deklaracija mora da sadrži podatke o količinama vitamina i minerala i drugih supstanci sa hranljivim ili fiziološkim efektom koje se nalaze u količini proizvoda koju proizvođač preporučuje za dnevni unos.
(3) Količine vitamina i minerala takođe treba da budu izražene kao procenat nutritivnih referentnih vrednosti (NRV) u skladu sa propisom koji reguliše deklarisanje, označavanje i reklamiranje hrane.
(1) Deklarisane vrednosti navedene u članu 8. st. 1. i 2. ovog pravilnika treba da predstavljaju srednje vrednosti koje odredi proizvođač računski ili analizom proizvoda.
(2) Za potrebe službene kontrole sprovođenja odredaba stava 1. ovog člana, u obzir se uzimaju preporuke Evropske Komisije o tolerantnim vrednostima odstupanja za deklarisane vrednosti nutrijenata.
(3) Procenat referentnih vrednosti za vitamine i minerale iz člana 8. stav 3. ovog pravilnika, može se takođe prikazati i u grafičkoj formi.
Na deklaraciji dodataka ishrani kod kojih je energetska vrednost u dnevnoj dozi manja od 50 kJ (12 kcal), nije obavezno isticati tablicu sa nutritivnom i energetskom vrednošću kao ni izražavanje količine sastojaka na 100 g proizvoda.
(1) Dodaci ishrani kao aktivni sastojak mogu da sadrže biljke, biljne sirovine, preparate biljnih sirovina, ili sastojke izolovane iz biljnih sirovina, pojedinačno ili kao mešavinu.
(2) Biljni dodaci ishrani mogu da sadrže namirnice biljnog porekla (voće, povrće), začinske, aromatične i lekovite biljke, njihove organe ili delove, njihove produkte (smole, gume, sluzi i dr.) ili preparate biljnih sirovina (sprašeni oblici, masno ulje, etarsko ulje, biljni sok, ekstrakti), smeše sastojaka ili izolovana jedinjenja iz biljaka.
Kada dodatak ishrani sadrži biljke, biljne sirovine, preparate biljnih sirovina ili sastojke izolovane iz biljnog materijala, njihova količina u dnevnoj dozi proizvoda ne treba da bude manja od 15% i veća od 65% u odnosu na poznatu najnižu terapijsku dnevnu dozu te biljne sirovine ili preparata, kako je to definisano u monografijama Evropske agencije za lekove (EMA), Evropskog naučnog udruženja za fitoterapiju (ESCOP), Svetske zdravstvene organizacije (WHO), nemačke Komisije E i Physicians Desk Reference for Herbal Medicines.
Dodaci ishrani ne smeju da sadrže biljke, delove biljaka ili preparate biljaka koje sadrže sastojke jake farmakološke aktivnosti, bez obzira na njihov udeo u proizvodu, kao ni biljke, delove biljaka ili preparate biljaka za koje postoje relevantni podaci da imaju štetno delovanje na zdravlje ljudi.
(1) Preparati biljnih sirovina moraju biti proizvedeni u skladu s dobrom proizvođačkom praksom od biljnih sirovina koje su proizvedene u skladu s dobrom ratarskom proizvodnjom i dobrom praksom sakupljanja lekovitih biljaka.
(2) Sirovine koje se koriste za izradu biljnih dodataka ishrani moraju zadovoljavati uslove zdravstvene ispravnosti i kvaliteta u skladu sa zahtevima posebnih pravilnika o kvalitetu namirnica, farmakopeje, tehničkih standarda (SRPS, ISO), internih standarda proizvođača ili drugih adekvatnih standarda.
(1) Na deklaraciji dodatka ishrani koji sadrži biljke, biljne sirovine, preparate biljnih sirovina, ili sastojke izolovane iz biljnog materijala moraju biti navedeni tačan naziv biljke, dela biljke ili preparata na srpskom i latinskom jeziku, kao i njen udeo u proizvodu.
(2) Na deklaraciji dodatka ishrani koji sadrži jedan ili smešu biljnih ekstrakata, navode se podaci o biljnom materijalu i tipu ekstrakta (suvi, polučvrsti, tečni), jačina (odnos sirovina: ekstrakt; korišćen rastvarač za ekstrakciju) ili standardizacija ekstrakta (količina nekog sastojka).
(1) U cilju označavanja namene biljnog dodatka ishrani, mogu se koristiti zdravstvene izjave koje se nalaze na Listi odobrenih zdravstvenih izjava, kao i one koje se ne nalaze na Listi odobrenih zdravstvenih izjava, a nalaze se u procesu evaluacije u Evropskoj uniji (iz Registra pitanja upućenih EFSA-i, engl. „on hold” izjave), i razmatraju se u skladu sa procedurom provere usklađenosti zdravstvene izjave na proizvodu sa uslovima utvrđenim u propisu kojim se uređuju prehrambene i zdravstvene izjave koje se nalaze na deklaraciji hrane.
(2) Ukoliko nakon završenog razmatranja, „on hold” izjava bude odbijena od strane EFSA-e, subjekat u poslovanju hranom usklađuje izjave sa uslovima koji su utvrđeni propisom iz stava 1. ovog člana.
Za sastojke dodataka ishrani koji su kategorisani kao nova hrana, važe uslovi koje reguliše propis o novoj hrani.
(1) Subjekat u poslovanju hranom pre uvoza, odnosno stavljanja u promet dodatka ishrani na teritoriju Republike Srbije podnosi zahtev za upis dodatka ishrani u bazu podataka koju vodi ministarstvo nadležno za poslove zdravlja (u daljem tekstu: baza podataka).
(2) Subjekat u poslovanju hranom uz zahtev za upis dodatka ishrani u bazu podataka dostavlja sledeću dokumentaciju:
(3) Podnosilac zahteva za upis dodatka ishrani u bazu podataka, dokumentaciju iz stava 2. ovog člana dostavlja u vidu fotokopije originala, a dokaze iz tač. 4), 5) i 6) ovoga člana i na srpskom jeziku (prevod na srpski jezik od strane ovlašćenog sudskog prevodioca).
(4) Obrazac zahteva za upis dodatka ishrani u bazu podataka koju vodi Ministarstvo dat je u Prilogu VI. koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
(5) Ako subjekat u poslovanju hranom vrši promenu osnovnih podataka (poslovno ime, sedište, PIB, šifra delatnosti, podatke o ogranku ili drugi podatak bitan za obavljanje delatnosti) ili dodaje nove subjekte u poslovanju hranom koji će vršiti promet proizvoda, uz zahtev za izmenu uverenja, dostavlja priloge iz stava 2. tač. 2) i 8)–11) ovog člana, kopiju uverenja o upisu dodatka ishrani u bazu podataka Ministarstva zdravlja i pismenu izjavu nosioca upisa u bazu podataka da je saglasan sa upisom subjekta u poslovanju hranom koji će vršiti promet istog dodatka ishrani.
(6) Ako subjekat u poslovanju hranom vrši promenu proizvođača ili mesta proizvodnje, uz zahtev za izmenu uverenja dostavlja kopiju uverenja o upisu dodatka ishrani u bazu podataka i priloge iz stava 2. tač. 2)–4) i 8)–11) ovog člana.
(7) Ako subjekat u poslovanju hranom vrši promene u sastavu proizvoda ili promene naziva proizvoda, oblik proizvoda, a koji ne utiču na karakteristike i kategorizaciju proizvoda, uz zahtev za izmenu uverenja, dostavlja kopiju uverenja o upisu dodatka ishrani u bazu podataka i priloge iz stava 2. tač. 2) i 8)–11) ovog člana.
(8) Ako subjekat u poslovanju hranom vrši promene u sastavu proizvoda, koje utiču na karakteristike i rategorizaciju proizvoda, uz zahtev za izmenu uverenja dostavlja kopiju uverenja o upisu dodatka ishrani u bazu podataka i priloge iz stava 2. tač. 1)–3) i 8)–11) ovog člana.
(9) Ako subjekat u poslovanju hranom vrši produženje upisa dodatka ishrani, zahtev podnosi najranije 60 dana pre isteka roka uverenja o upisu dodatka ishrani u bazu podataka,
(10) a najkasnije danom isteka roka upisa. Subjekat u poslovanju hranom uz zahtev za produženje upisa dodatka ishrani u bazu podataka za narednih pet godina, dostavlja:
(1) Subjekat u poslovanju hranom radi dobijanja stručnog mišljenja i kategorizacije dodatka ishrani iz člana 18. stav 2. tač. 1) i 2) ovog pravilnika dostavlja Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu ili Farmaceutskom fakultetu Novi Sad Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu sledeću dokumentaciju:
(2) Dokumentacija iz stava 1. ovog člana dostavlja se u vidu fotokopije originala na srpskom ili engleskom jeziku.
(3) Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu ili Farmaceutski fakultet Novi Sad Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu daju stručno mišljenje i kategorizaciju proizvoda iz člana 18. stav 2. tač. 1) i 2) ovog pravilnika u roku propisanom zakonom.
(4) Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu ili Farmaceutski fakultet Novi Sad Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu u postupku izrade stručnog mišljenja i kategorizacije proizvoda koji kao aktivni sastojak sadrže biljke, biljne sirovine, preparate biljnih sirovina ili sastojke izolovane iz biljnih materijala koji se uobičajeno ne koriste u ishrani, u obavezi je da od Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije pribavlja stručno mišljenje da proizvod nije lek.
(5) Obrazac zahteva koji se podnosi Farmaceutskom fakultetu radi dobijanja stručnog mišljenja, kategorizacije i odobrenja dodatka ishrani dat je u Prilogu VII. koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
(1) Subjekat u poslovanju hranom radi dobijanja stručnog mišljenja o zdravstvenoj ispravnosti dodatka ishrani podnosi zdravstvenoj ustanovi člana 18. stav 2. tačka 3) ovog pravilnika sledeću dokumentaciju:
(2) Dokumentacija iz stava 1. ovog člana dostavlja se u vidu fotokopije originala na srpskom jeziku.
(3) Obrazac zahteva koji se podnosi zdravstvenoj ustanovi radi dobijanja stručnog mišljenja o zdravstvenoj ispravnosti dodatka ishrani dat je u Prilogu VIII. koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
(1) Pored podataka utvrđenih propisom kojim se uređuje oblast deklarisanja, označavanja i reklamiranja hrane i članom 6. stav 3. ovog pravilnika, deklaracija dodatka ishrani sadrži i:
(2) Subjekat u poslovanju hranom koji je izvršio produženje upisa dodatka ishrani stavlja u promet dodatak ishrani sa sadržajem deklaracije iz stava 1. ovog člana na novoj ambalaži.
(3) Subjekat u poslovanju hranom koji je izvršio produženje upisa u bazu podataka dodatka ishrani može dodatak ishrani staviti u promet sa zatečenom ambalažom najduže 18 meseci od dana produženja upisa.
(4) Dodatak ishrani kome je istekao rok upisa, a stavljen je u promet pre datuma isteka roka upisa, može biti u prometu do isteka roka trajanja, bez stavljanja na deklaraciju novog broja i datuma produženja upisa u bazu podataka, za koji je subjekat u poslovanju hranom izvršio produženje upisa, a najduže 18 meseci od datuma produženja upisa.
(5) Subjekat u poslovanju hranom koji nije izvršio produženje upisa dodatka ishrani, može dodatak ishrani staviti u promet samo pre datuma isteka roka upisa u bazu podataka, i dodatak ishrani može biti u prometu do isteka roka trajanja, a najduže 18 meseci od datuma isteka roka upisa.
(6) Za dodatke ishrani za koje nije izvršeno produženje upisa u propisanom roku, subjekat u poslovanju hranom podnosi zahtev za upis dodatka ishrani u bazu podataka u skladu sa procedurom upisa navedenim u čl. 18, 19. i 20.
(1) Upis dodatka ishrani u bazu podataka vrši se na period od pet godina.
(2) Upis dodatka ishrani prestaje da važi, odnosno dodatak ishrani se briše iz baze podataka Ministarstva:
(3) Za dodatke ishrani proizvedene u Republici Srbiji koji su upisani u bazu podataka, Ministarstvo u skladu sa propisom kojim se uređuje opšti upravni postupak, izdaje potvrdu (sertifikat) kojom se dokazuje da je dodatak ishrani zdravstveno ispravan i da se nalazi u slobodnom prometu u Republici Srbiji, a za proizvode koji su upisani u bazu podataka, a proizvedeni su u drugoj zemlji, da se nalaze u slobodnom prometu u Republici Srbiji.
Ukoliko se na osnovu novih relevantnih naučnih informacija ili izvršene ponovne procene postojećih podataka, formiraju pouzdane osnove za tvrdnju da proizvod ugrožava ljudsko zdravlje iako ispunjava zahteve ovog pravilnika, Ministarstvo, u skladu sa zakonom, može privremeno zabraniti ili ograničiti promet proizvoda.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da važe odredbe člana 2. stav 1. tačka 2), člana 3. stav 2. tačka 7) i čl. od 76. do 89. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda („Službeni glasnik RS”, br. 45/10, 27/11, 50/12, 21/15, 75/15, 7/17 i 103/18 – dr. propis).
(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
(2) Broj 110-00-368/2021-22
(3) U Beogradu, 1. aprila 2022. godine
(4) Ministar,
(5) dr Zlatibor Lončar, s.r.
(6) Prilozi
(7) Prilog I - Vitamini i minerali koji se mogu koristiti u proizvodnji dodataka ishrani
(8) Prilog II - Supstance koje se mogu koristiti kao izvori vitamina i minerala u proizvodnji dodataka ishrani (dijetetskih suplemenata)
(9) Prilog III - Maksimalno dozvoljene količine vitamina i minerala u dnevnoj dozi dodataka ishrani za odrasle osobe
(10) Prestao je da važi Prilog 4. (vidi član 12. Pravilnika - 73/2024-187)
(11) Prilog V - Mikrobiološki kriterijumi
(12) Prilog VI - Obrazac zahteva za upis dodatka ishrani u bazu podataka koje vodi Ministarstvo zdravlja
(13) Prilog VII - Obrazac zahteva Farmaceutskom fakultetu za dobijanje stručnog mišljenja, kategorizacije i odobrenja teksta deklaracije dodatka ishrani
(14) Prilog VIII - Obrazac zahteva zdravstvenoj ustanovi za dobijanje stručnog mišljenja o zdravstvenoj ispravnosti dodatka ishrani
Sl. glasnik RS 73/2024
Sl. glasnik RS 20/2023
Sl. glasnik RS 45/2022
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.